Hrvatski poslodavci i sindikati izrazili su u četvrtak nezadovoljstvo zbog sporog donošenja izmjena Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), koji je važan za usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovanja, kao i zbog izbjegavanja socijalnog dijaloga.
Socijalni partneri podsjetili su predstavnike Vlade na zadnjoj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća da je HKO jedini istinski učinkoviti instrument usklađivanja potreba tržišta rada i sustava obrazovanja, koji daje metodologiju izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, što osigurava da obrazovanje uskladi nastavne i studijske programe sa stvarnim potrebama društva, priopćili su Hrvatska udruga poslodavaca, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Hrvatska udruga radničkih sindikata.
>>>Njemačko tržište rada vapi za radnicima; otvoreno više od milijun radnih mjesta
Poslodavci i sindikati smatraju da je nužno odmah popraviti štetu nastalu neuspješnim pokušajem rektora Sveučilišta u Zagrebu da zahtjevom za ocjenom ustavnosti s početka 2016. ukine čitav Zakon o HKO-u jer trenutno stanje unosi veliku nestabilnost u sustav obrazovanja i na tržište rada.
- Pored prijedloga izmjena zakona koje predlaže Ministarstvo znanosti i obrazovanja temeljem provedene sveobuhvatne javne rasprave, koji su prihvatili socijalni partneri i drugi ključni dionici u društvu, postoji alternativna ideja koju zagovaraju interesne skupine, koje su inicijalno pokrenule i zahtjev za ocjenom ustavnosti.
Ta ideja svodi se na izmjenu postojećeg stanja prema kojem su razine diploma stručnih i sveučilišnih studija ravnopravne, ali postoji jasna i vidljiva razlika u vrsti završenog studija. Izmjena koju predlaže Rektorski zbor, kao uska interesna skupina, provela bi se degradiranjem razine diploma studenata stručnih studija u odnosu na sveučilišne, posebno na diplomskoj razini studija, navodi se u priopćenju.
Štetan scenario za Hrvatsku
Socijalni partneri upozoravaju da bi takav scenarij za Hrvatsku bio izrazito štetan, ne samo zato što za njega nema baš nikakvog opravdanja unutar samog koncepta kvalifikacijskog okvira na razini Europske unije, koji je Hrvatska 2013. prihvatila povezivanjem svog kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom, već i zato što bi se takvom segregacijom ugrozio položaj oko 55.000 aktualnih studenata stručnih studija, te bi se ukinula stečena prava za još oko 150.000 onih koji su završili stručne studije i danas imaju takve kvalifikacije.
Dodatno, takav bi scenarij stručne studije učinio studijima drugog reda, što bi dugoročno dovelo do njihovog izbjegavanja i posljedično do zatvaranja. Time bi postala ugrožena radna mjesta svih nastavnika i zaposlenika na preko dvadeset javnih i tridesetak takvih privatnih ustanova, a to bi urušilo koncept policentričnog razvoja Hrvatske.
>>>HZZ: Krajem rujna nezaposlene 168.934 osobe
Zatvaranje veleučilišta i visokih škola doprinijelo bi još jačem iseljavanju iz onih dijelova Hrvatske u kojima danas mogućnost stjecanja visokog obrazovanja predstavlja jedan od ključnih elemenata razvoja i o(p)stanka, upozoravaju poslodavci i sindikati.
Socijalni partneri pozivaju na ozbiljno i sveobuhvatno sagledavanje nastale situacije, te na hitnu provedbu zaključka sa sjednice GSV-a o organizaciji hitne tematske sjednice GSV-a o izmjenama Zakona o HKO-u, kako bi bio što prije upućen u saborsku proceduru i kako bi se hrvatski sustav obrazovanja mogao nastaviti nesmetano razvijati u okvirima europskih normi i najboljih praksi, što trenutni prijedlog izmjena Zakona o HKO-u i predviđa.