Ponovno ćemo malo o poljoprivrednom zemljištu, ovaj put o državnom, a tiče se zakupa koji se može dobiti na rok od 50 godina. Zakon o poljoprivrednom zemljištu definirao je uvjete zakupa, a apsurd je da zemljište ne može dobiti nitko tko ponudi i do nekoliko puta veću cijenu zakupa od početne. Sudeći prema pričama poljoprivrednika s kojima sam kontaktirao, velika je jagma za državnim poljoprivrednim zemljištem, no iako ne osporavaju nastojanja Ministarstva poljoprivrede da se zemlja dodijeli i onima koji su je do sada imali u posjedu, problematično je to što se pri procjeni tko je dao najvišu ponudu u obzir uzimaju samo oni koji su ponudili cijenu za zakup najviše dvostruko veću od početne. Dakle, ako netko ponudi trostruko veću cijenu od početne, uopće je neće ni razmatrati.
Zakon mu brani
Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, prihvaćaju se ponude za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta samo do dvostruko veće ponude od početne cijene. Ako je početna cijena 300 kuna, a netko ponudi 601 ili više, njegova ponuda neće se razmatrati.
Zvučni nelogično, ali da je tome zaista tako, potvrđuje i web-stranica Agencije za poljoprivredno zemljište na kojoj su objašnjeni koraci koji vode do dobivanja državnoga poljoprivrednog zemljišta u zakup. Ondje piše da se kod javnog poziva za dodjelu zakupa u obzir neće uzeti ponude u kojima ‘zakupnina prelazi dvostruki iznos početne zakupnine‘. To je pomalo nespretno sročeno u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (čl. 30.) u kojem piše da se ponuda cijene zakupa boduje najviše s deset bodova ) ‘proporcionalno u rasponu od početne do dvostruke početne zakupnine‘.
>>>Pravda za sve: Tvrtka Qwerty mora vratiti novac Općini Kostreni
Početna cijena državnoga poljoprivrednog zemljišta kreće se uglavnom između dvije i tri tisuće kuna godišnje za hektar, što znači da je mjesečna naknada 300-tinjak kuna. Dvostruko od toga je 600 kuna, a ako netko ponudi čak i 650, njegova se ponuda neće razmatrati, a da ne govorimo o tome da će država (tj. sada opet općine i gradovi) otpiliti i nekog poljoprivrednika koji ponudi tisuću kuna za mjesečnu naknadu, odnosno 12 tisuća kuna godišnje.
Razgovarao sam s dvojicom poljoprivrednika koji su željeli zakupiti zemlju i bili su spremni platiti tri, odnosno četiri puta veću zakupninu od početne. Kažu mi da znaju još poljoprivrednika koji su bili spremni plaćati veću zakupninu, no sve i kad bi htjeli, oni koji odlučuju o ponudama da im daju u zakup zemlju za više novca, Zakon o poljoprivrednom zemljištu sprječava ih u tome.
>>>Pravda za sve: Pristao na ostatak isplate za godinu dana pa požalio. Prekasno!
- Zašto je netko propisao da ako je početna cijena hektara 300 kuna, maksimalna može biti dvostruko veća? Zašto, pitam ja? Čujemo tumačenja da ako netko ponudi tri ili pet puta višu cijenu, da je riječ o špekulantima. Ma dajte, molim vas. Nema transparentnosti niti će je biti jer to odgovara mnogima, iako mislim da dosta može napraviti ministar Tolušić jer je žestok momak - ljutito govori jedan poljoprivrednik.
Zašto zaboga?
Drugi smatra da bi o tome mogao nešto reći i ministar financija Zdravko Marić jer zašto na meni ne bi zaradio četiri puta više! Isto pitam i ministra državne imovine Gorana Marića. Sve ih pitam je li tržišna cijena 300 kuna ili ona koju netko nudi. Razumijem potrebu Ministarstva poljoprivrede da zemljište dodijeli i onima koji se ne mogu natjecati s velikima, ali vjerujem da je to ipak pretjerano. Za tako mizerne cijene mogao bih se i ja natjecati i onda dati nekom drugom u podzakup. Što je najvažnije, država ovdje također gubi dio prijeko potrebnog novca. Neka postoje i dalje ti kriteriji, ali bi bilo logičnije da glavni kriterij bude ponuda poljoprivrednika, pa ako je ona, primjerice, približna (ne mora biti ista) drugim ponudama, onda se trebaju uzeti u obzir i drugi kriteriji. Ovako, čini mi se da je više špekulanata s ovim mizernim cijenama nego onih koji nude više jer je vjerojatnije da će potonji nešto i raditi na njivama.
POST SCRIPTUM
Pravo prvenstva dodjele državnoga poljoprivrednog zemljišta ima onaj koji je: a) ponudio gospodarski program (60 bodova), b) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu na temelju valjano provedenog natječaja (20), c), dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu (10), d), nositelj obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva koji je mlađi od 40 godina, upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava više od jedne godine i nema u zakupu poljoprivredno zemljište u vlasništvu države (10), e), ponudio je visinu zakupnine proporcionalno u rasponu od početne do dvostruke početne zakupnine koja nosi najviši broj bodova (do 10), f), prijavio prebivalište, odnosno sjedište, najmanje dvije godine do objave javnog poziva ili proizvodni objekt na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, za koju se raspisuje javni poziv (10).