Pri provedbi stečajnog postupka postoji jedan problem zbog kojeg tvrtke, iako sa solidnim izgledima da se izvuku, na kraju bez svoje krivnje završe u stečaju s velikim šansama za likvidaciju. Riječ je o roku od 300 dana od otvaranja predstečajnog postupka u kojem se mora zaključiti predstečajni postupak, a u suprotnom se prekida i tvrtka se šalje u stečaj. Zapravo je 300 dana poboljšana verzija Stečajnog zakona jer se promjena dogodila u listopadu 2017. nakon što se zaključilo da je prethodni rok od 120 dana (te još 90 dana na prijedlog dužnika) od dana podnošenja prijedloga bio prekratak. Primjer osječke građevinske tvrtke Werkos u vlasništvu Petra Velickog pokazuje da je taj stari rok (120 + 90 dana) bio prekratak za sve one žalbe koje su podnosili vjerovnici. Razgovarao sam sa stečajnom upraviteljicom iz Osijeka Snježanom Sudarević, tadašnjom povjerenicom predstečajne nagodbe Werkosa, koja mi je pričala o tom problemu, ali i potvrdila moje sumnje da ni s produljenjem roka nije izbjegnuta opasnost da tvrtka bez svoje krivnje završi u stečaju.
Obustava zbog probijanja roka
Iako je rok za završetak predstečajnog postupka od 120 dana produljen na 300 dana, iskustva govore da ni taj rok nije dovoljan u slučajevima kada se pojavljuje mnoštvo žalbi. Njihovim rješavanjem rok se probija pa tvrtka automatski, često bez pravog razloga, odlazi u stečaj
Kada je Werkos potkraj 2015. podnio prijedlog za predstečajni postupak, nakon nekoliko mjeseci je na temelju anonimne prijave da je supruga Petra Velickog nekada bila predsjednica Trgovačkog suda u Osijeku Visokom trgovačkom sudu (VTS) podnesen prijedlog o prebacivanju predmeta drugom sudu, što je VTS i učinio. Samo za to je izgubljeno 120 dana, preostalo je onih 90 dana koje sud može odobriti na prijedlog dužnika, što je i učinjeno. Dok se to još rješavalo i Zagrebačka je banka uložila žalbu na osječkom sudu na rješenje kojim je odbačen zahtjev za uvrštenje njezine tražbine, a onda su iz Osijeka poslali dopis da je novi nadležni sud onaj u Bjelovaru, pa su iz Zabe pisali njima, da bi to poslije završilo na VTS-u. VTS je odgovorio u srpnju itd. U svakom slučaju, zbog raznoraznih žalbi taj se postupak odužio na čak 340 dana, pa je Trgovački sud u Bjelovaru, na prijedlog Porezne uprave, obustavio predstečajni postupak zbog probijanja rokova, a Werkos je na kraju završio u stečaju.
Ovdje nas ne zanimaju razlozi i pogrešni potezi tvrtkine uprave zbog kojih su došli u tešku situaciju, niti ih opravdavamo ili osuđujemo. No stečajna upraviteljica Sudarević mi kaže da je Werkos imao dobru šansu da se izvuče, na vidiku je bio i jedan investitor, ali zbog prekratkih rokova, dakle, ne svojom krivnjom, taj je postupak propao.
Zbog ovog slučaja, a vjerojatno i sličnih, Hrvatski je sabor u listopadu 2017. prihvatio prijedlog Ministarstva financija da se produlji rok na 300 dana, s tim da se rok ne računa od dana podnošenja prijedloga za predstečaj (kao prema starom članku 63.), već od dana otvaranja predstečajnoga postupka, što je daleko povoljniji rok nego onaj prije. Dodano je i da se u posebnim situacijama rok može produljiti za 60 dana (ranije je to bilo 90 dana).
Važno je doći do cilja
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; 01/6333-548; Adresa: Edis Felić, Lider, Savska 41, 10144 Zagreb
Ipak, i to bih želio naglasiti, opasnost za tvrtke u predstečaju da dožive Werkosovu sudbinu postoji i s ovakvim rokom jer, kako kaže Sudarević, ništa se tu nije promijenilo s obzirom na to da su žalbe normalan dio svakog tog postupka i može ih biti jako mnogo u različitim fazama. Ona hvali nastojanja Ministarstva da takve slučajeve svede na najmanju moguću mjeru, ali isto tako predlaže da se u Stečajni zakon uvrsti da rok prestaje teći od trenutka podnošenja žalbi do njihove pravomoćnosti. U tom bi slučaju bio dovoljan rok od 300 dana, pa čak nešto razmišljam i onaj od 120 dana računajući od podošenja prijedloga za predstečaj.
Dakle, to je za razmisliti, pogotovo jer to predlaže netko tko ima praktično iskustvo od prvog predstečajnog zakona kada uopće nije bilo roka (Sudarević smatra da ni to nije bilo dobro rješenje), jer cilj predstečajnih postupaka nije produljenje agonije tvrtke, nego pružiti šansu tvrtkama koje se mogu izvući. 
POST SCRIPTUM Skraćeni su i rokovi trgovačkim sudovima i VTS-u za donošenje odluka o žalbama vjerovnika u predstečajnim postupcima. Međutim, kako kaže stečajna upraviteljica Snježana Sudarević, te rokove sudovi uglavnom ne poštuju. Ipak, ne okrivljuje suce ‘jer su i oni preopterećeni‘ te moraju rješavati predmete koji imaju karakter hitnosti. Možemo se složiti da su suci preopterećeni, pa i to da takvi predmeti nisu nimalo jednostavni, ali ako o sucima ovisi hoće li predstečajni postupak biti završen u roku od 300 dana, onda bi svi predmeti iz takvih postupaka trebali imati prioritet