U slučaju Agrokora prioritet je nastaviti poslovati, a to je čak i važnije od isplate vjerovnika, jedna je to od glavnih poruka okruglog stola ‘Iskustva predstečajnih nagodbi - pouka za Agrokor‘, koji je Hanza Media organizirala u srijedu u zagrebačkom hotelu Esplanade.
Sudionici okruglog stola bili su bivši ministar financija Slavko Linić, ekonomski stručnjak Mladen Vedriš, savjetnica Uprave i ekspertica za ovrhe u Fini Vinka Ilak, senior partner i direktor u KPMG-u Goran Horvat, Krešimir Starčević, stariji izvršni direktor korporativnih pravnih poslova, osiguranja kvalitete i upravljanja imovinom u Atlantic grupi, te Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič, koji je i član privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora kao predstavnik malih dobavljača.
>>>Pokretanje postupka predstečajne nagodbe zatražilo 8.959 tvrtki i obrta
Optimizam oko postizanja nagodbe u slučaju Agrokor
Na pitanje kakve su šanse da se u zakonskim okvirima postigne nagodba, bivši ministar financija SlavkoLinić je rekao 95 posto. Član privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora Toni Raič izjavio je da je siguran kako će se postići nagodba jer se bolje posluje sada i on ne vidi tko bi narušavao te odnose. U postizanje nagodbe potpuno su uvjereni Krešimir Starčević iz Atlantic grupe i Vinka Ilak iz Fine, koji su istaknuli da je rješenje o izvanrednoj upravi u slučaju Agrokora puno bolje od predstečaja. S njima se složio i direktor u KPMG-u Goran Horvat, a ekonomski stručnjak Mladen Vedriš je napomenuo da je potrebno puno rada, razgovora, kompromisa i ukazivanja da će se bez sklapanja nagodbe gore proći.
Predstečajne nagodbe po uzoru na Chapter 11
Linić je istaknuo da je početkom 2012. u blokadi bilo preko 70 tisuća tvrtki, koje su zapošljavale 63 tisuće radnika i dugovale 44,6 milijardi kuna.
- Stečajni postupci bili su spori i s malim postotkom naplate. Stoga su se predstečajne nagodbe nametnule kao rješenje, po uzoru na američki Chapter 11. Cilj predstečajnih nagodbi nije bila samo naplata vjerovnika, nego i spašavanje tvrtki. Iako je dio sudionika okruglog stola upozorio da je u tvrtkama koje su ušle u predstečajnu nagodbu izostalo restrukturiranje, ono je ipak provedeno barem u većim tvrtkama, rekao je Linić.
Goran Horvat iz KPMG-a naglasio je da su mnoge tvrtke predstečajne nagodbe iskoristile kako bi srezale zaduženost, a mnoge nisu provele restrukturiranje.
- Nisu provele restrukturiranje, a nisu promijenile ni uprave. Zaposlenost je zadržana, ali ne znamo jesu li ta društva povećala izvoz, rekao je Horvat.
Vinka Ilak iz Fine istaknula je da je jedan od ciljeva predstečajnih nagodbi bio da vjerovnici naplate više potraživanja nego u stečajnim postupcima.
- U stečajevima se obično uspijevalo naplatiti samo tri do 15 posto potraživanja, dok je u predstečajnim nagodbama taj udio porastao na 51 posto. Ukupno je pokrenuto 8.616 predstečajnih nagodbi, no velik dio je odbačen. Od 4.307 provedenih postupaka, sklopljeno je 3.102 predstečajnih nagodbi, među kojima je značajan dio i obrtnika, te dodala da ih danas 960 još uvijek posluje, a zapošljavaju preko 20.000 radnika. U izmjenama zakona primarni cilj predstečajne nagodbe bio je namirenje vjerovnika, a lex Agrokor kao cilj ponovno postavlja očuvanje poslovanja tvrtke, objasnila je Ilak. S važnosti očuvanja poslovanja složili su se i ostali sudionici okruglog stola na kojima se govorilo o uspješnim primjerima predstečajnih nagodbi.
Paralela predstečajnih nagodbi i slučaja Agrokor
O poveznicama i razlikama s Agrokorom i o tome koji zaključci iz predstečajnih nagodbi mogu biti pouka za Agrokor, Starčević je konstatirao kako nema dileme je li bolje vjerovnik prošao u stečaju ili predstečaju.
>>>Agrokor: Dalić očekuje nastavak pregovora i nagodbu koja čuva radna mjesta
- Agrokor se sa svojih 77 kompanija mora ticati cijele Hrvatske. Nadam se da neće ispasti iz fokusa da je cilj održivost i nastavka poslovanja sustava. Usudio bih se reći da je to važnije od postotka naplate. Ako smo toga svjesni, onda će i tako izgledati nagodba u Agrokoru, rekao je Starčević.
Da su predstečajevi ‘the second best‘ složio se i ekonomist Vedriš, dodavši da je najbolje, naravno, kada nisu potrebni.
S Agrokorom smo doživjeli situaciju da je to vlak koji je tutnjao u provaliju sa 150 kilometara na sat, no srećom, kada je skrenuo, nije pao u provaliju, istaknuo je Vedriš.
- Ovdje razgovaramo o kvalitetnom bolničkom liječenju, a ne o kvalitetnom životu. S Agrokorom smo doživjeli situaciju da je to vlak koji je tutnjao u provaliju sa 150 kilometara na sat, no srećom, kada je skrenuo, nije pao u provaliju. Realne dimenzije stečajeva takve tvrtke su ogromne i nesagledive. To je spriječeno. No, pravo je pitanje je li to dovoljno i jesmo li time samo kupili vrijeme. Kupovanje vremena i sređivanja odnosa s vjerovnicima je predah do budućnosti dobrog poslovanja tih kompanija, rekao je Vedriš.
Mali dobavljači
Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič, komentirajući situaciju malih dobavljača kazao je kako je ustupak dobavljača Agrokora prema proizvođačima bio velikodušan te da im je puno značio.
- Vlada je brzo reagirala i onako kako smo priželjkivali. Sektor poljoprivrede je pomalo anemičan i bilo kakvo prebacivanje bi bilo za nas posrtanje i odrazilo se na sustav Agrokora. Turistička sezona je bila tada na samom početku i da smo prestali opskrbljivati negativno bi se odrazilo i na nas i na cijeli sustav. U tom trenutku smo mi dobili podršku i za ovu godinu. Mogu zahvaliti dobavljačima i državi što je na ovaj način reagirala. Ne bi trebalo biti mjesta politikanstvu kad je u pitanju ekonomija. Moja tvrtka je radila 25 posto svoje proizvodnje s Agrokorom. Čak 50 posto radimo na domaćem tržištu, a 50 posto izvozimo. Danas smo stabilni sa svojom proizvodnjom, a s druge strane možemo sada jamčiti i opskrbu turističke sezone 2018. No, potrebno je vidjeti kako će teći nastavak i hoćemo li imati povjerenje i nakon ovog zakona, rekao je Raič.