Po komentarima na prethodne članke, vidim da mi neki čitatelji zamjeraju glorifikaciju Irske kao savršene države. Daleko od toga da je Irska savršena. Ako razgovarate s običnim, prosječnim građanima Irske, oni će pronaći tisuću i jednu zamjerku svojoj državi. I u većini slučajeva nisu ni svjesni što se s Irskom dogodilo u posljednjih 30-40 godina, kakav je objektivni napredak država napravila.
Ipak, ako usporedimo Hrvatsku i Irsku, po objektivnim kriterijima uspješnosti, prije pobrojanima u prethodnim člancima, onda se one razlikuju kao noć i dan (vi sami zaključite tko je tu noć, a tko dan). A takvo je i moje osobno iskustvo. Irska se država, rečeno jednostavnim jezikom, uistinu brine za dobrobit svojih građana i funkcionira kao jedna dobro uređena država.
Pokazat ću na primjeru zdravlja irskih građana kako to funkcionira u praksi.
Zdravlje nije samo odsutnost bolesti
U posljednjoj “Irskoj priči” govorili smo o znanju i važnosti obrazovanosti stanovništva za gospodarski, ali i svaki drugi napredak. No sve to pada u vodu ako nacija nije zdrava. Toga su Irci postali tek nedavno u cijelosti svjesni (2015.) i odmah je uslijedila reakcija, traženje rješenja.
Izgleda da su u temelje svoje strategije kako ozdraviti naciju, u potpunosti ‘ugradili‘ definiciju zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO): ‘‘Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti.”
Govorimo o tri jednako važna aspekta zdravlja ugrađena u zdravstvenu strategiju i akcijski plan Irske. Donesena je strategija za razdoblje od 2015. – 2020. i pokrenuta su dva programa: “Zdrava Irska” (Healthy Ireland) i “Radna pitanja” ili u malo slobodnijem prijevodu “Rad je važan” (Work Matters).
“Zdrava Irska” je inicijativa vlade koja za cilj ima razviti takvo društvo u kojem će svaki pojedinac ostvariti svoje fizičko i mentalno (psihičko) zdravlje i gdje će biti osigurano blagostanje svih članova društva.
Na temelju tako definiranih ciljeva pokrenuti su brojni akcijski planovi:
- Nacionalni fizički (tjelesni) akcijski plan – naglasak na važnost tjelesne aktivnost kao pretpostavke fizičkog, ali i mentalnog zdravlja
- Vodič za zdraviju prehranu
- Akcijski plan za smanjenje pretilosti i prekomjerne tjelesne težine građana
- Irska slobodna od duhana - za smanjenje broja pušača
- Zdrava radna mjesta – aktivnosti vezane uz zaštitu na radu i stvaranje zdravijeg okruženja na radnim mjestima
- Nacionalna strategija za zdrav seksualni život
- Akcijski plan za suzbijanje alkoholizma
- Istraživanje zdravlja Irske – istraživanja za sustavno praćenje parametara koje određuju zdravlje građana Irske i kontinuirana evaluacija poduzetih aktivnosti u programu “Zdrava Irska”
Zdravi seksualni život temelj je zdrave zemlje
Kao posebno interesantnu mjeru - za usporedbu s našom, hrvatskom realnošću - izdvojio sam Nacionalnu strategiju za zdrav seksualni život. Irska je, dakle, procijenila da je zdrav seksualni život njezinih građana jednako važan kao i sve druge navedene mjere.
Vizija ove Strategije je da svi u Irskoj imaju dobro seksualno zdravlje te imaju pristup visokokvalitetnim informacijama, obrazovanju i uslugama seksualnog zdravlja. Potreban je pristup seksualnom zdravlju kojim se potvrđuje važnost razvoja zdrave seksualnosti tijekom djetinjstva i adolescencije kao temelja za seksualno zdravlje i dobrobit u odrasloj i starijoj dobi.
U svrhu provođenja Strategije za zdrav seksualni život donesene su brojne konkretne mjere među kojima mi se posebno važnom čini sljedeća: „Osigurati da svatko tko radi s mladima, uključujući roditelje, učitelje i mlade zaposlenike, ima pristup odgovarajućoj edukaciji, treninzima i resursima potrebnim za provođenje strategije”. Svi znamo kako je tekao proces uvođenja seksualnog odgoja u osnovne škole u Hrvatskoj.
Rad je dio socijalnog zdravlja i treba ga njegovati
Druga inicijativa, vezana prije svega za socijalno zdravlje, je inicijativa “Radna pitanja” ili “Rad je važan” - Works Matters.
Shvaćajući koliko je važan radni doprinos svakog pojedinca, razvijen je čitav niz edukacijskih programa i mjera koji su usmjereni na pomoć nezaposlenim osobama. Sve su te mjere besplatno dostupne, a nositelj programa je mreža irskih knjižnica.
Samo ćemo nabrojiti usluge koje svi građani mogu besplatno koristiti:
Mjere za osobe koje traže novi posao (Employment support):
- Istraživanje tržišta rada
- Traženje odgovarajućih poslodavaca
- Treninzi vezani uz pripremu molbi i intervjua za posao
- Savjetovanje o poslovnoj karijeri
- Savjetovanje pojedinaca kako se nositi sa situacijom gubitka zaposlenja
- Testovi sposobnosti
- Mreža korisnih linkova na sve podržavajuće državne institucije
Mjere za samozapošljavanje (Business support)
- Istraživanje poslovnih prilika
- Pokretanje vlastitog poduzetničkog pothvata
- Pravo intelektualnog vlasništva
- Financiranje i kreiranje fondova za pokretanje poslovanja
Nisam istraživao kakva je trenutna situacija sa svim gore navedenim strategijama i mjerama u Hrvatskoj. Vjerojatno postoje neke strategije i mjere na ovu temu, ali uvijek je pitanje kako se to provodi u praksi. I tu je ključ svega. Zato navodim primjer iz mog osobnog iskustva kako to funkcionira u praksi irskih institucija.
Besplatna predavanja
Kako sam u svom profesionalnom životu radio gotovo 7 godina kao konzultant i trener za razvoj menadžerskih, komunikacijskih i prodajnih kompetencija, želio sam dio toga podijeliti i s mojim domaćinima Ircima, na volonterskoj osnovi.
Kao član lokalne knjižnice, došao sam jedan dan i razgovarao s Antje, koja je u knjižnici zadužena za organiziranje edukacija. Ona se oduševila mojom idejom da održim nekoliko besplatnih predavanja na temu profesionalne i osobne učinkovitosti. Vidjela je to kao dio gore navedenih programa. Provela je sa mnom dva sata u razgovoru, napravila je promocijski letak o predavanju i ponudila mi sljedeće slobodne termine u njihovim prostorima gdje se edukacije održavaju.
Sve smo dogovorili tijekom ta dva sata, ona je pozivnice za predavanje proslijedila na emailing liste koje ima, knjižnica je osigurala prostor i sve potrebne materijale za polaznike.
Do sada je na tri seminara sudjelovalo ukupno pedesetak polaznika.
Ni jednog trenutka, iako sam u Irskoj stranac, nisu me u knjižnici pitali o tome tko sam ja, zašto bih to radio, koje su moje kvalifikacije da održim seminare, nikakve potvrde, uvjerenja, diplome nisu tražili. Dovoljno je bilo to što sam član knjižnice (članstvo je besplatno). I ja kao član imam pravo na korištenje takvih usluga. I gotovo. To se zove funkcioniranje državnih institucija: jednaka prava za sve građane.
Bio sam fasciniran susretljivošću, pažnjom i učinkovitošću svih zaposlenika te knjižnice. Oni bi se samo nasmiješili i rekli: “ Ma daj, Zee (moj irski nadimak). Mi samo radimo svoj posao.”
Ne znam kako bi se proveo neki stranac u Hrvatskoj da pokuša istu stvar realizirati putem naših knjižnica. Možda “griješim dušu”, možda danas to i u Hrvatskoj savršeno funkcionira. Moja iskustva od prije 5-6 godina i pokušaji suradnje s tijelima lokalne i države uprave u Hrvatskoj, govore kako je bilo teško, a nekada i nemoguće organizirati slična besplatna predavanja.
Stvari mogu biti jednostavne ako svatko radi svoj posao za koji je plaćen, a država razmišlja i radi na dobrobiti svojih građana. Pa čak i na takvim intimnim stvarima kao što je seksualno zdravlje.