Agencijama, zavodima i uredima za koje je, zbog štednje, planirano ukidanje od 1. siječnja, Vlada je u svom prijedlogu proračuna za iduću godinu predvidjela 535 milijuna kuna više nego što su potrošili u 2017. godini. U Vladinom su prijedlogu proračuna, naime, predviđena i sredstva za 30 agencija od ukupno njih 54 koje se nalaze na ‘crnoj listi‘ za ukidanje.
Još bez službene odluke
Namjerno smo napravili usporedbu s 2017. godinom jer je to jedini točan podatak koliko su agencije, zavodi i uredi zaista potrošili. Ako se njihovi proračuni za iduću godinu uspoređuju s planom za 2018. godinu, povećanje iznosi 112 milijuna kuna. Ukupno govoreći, 30 agencija koje su uvrštene u državni proračun u idućoj godini planira potrošiti 2,1 milijardu kuna, a 2017. su potrošile 1,56 milijardi kuna.
Pritom, nekoliko agencija, zavoda, ureda i zaklada uopće nema naveden plan za 2019. godinu. To su primjerice Vladin ured za suzbijanje zlouporaba droga, Centar za restrukturiranje i prodaju, Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping.
Od ukupno 54 agencije, zavoda i ureda koji su na Vladinoj listi za gašenje njih 30 uvršteno je u prijedlog proračuna za iduću godinu. Ukupno je za njih predviđena 2,1 milijarda kuna, a lani su potrošile 1,6 milijardi kuna
Isto tako, primjerice, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost naveden je kao zasebna ustanova na kraju proračuna. Druge agencije ili ustanove navedene su u proračunima ministarstava koja su im i dosad bila nadređena.
Najveće predloženo povećanje proračuna u idućoj godini u odnosu na 2017. godinu ima Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) – 234 milijuna kuna (proračun joj je tada iznosio 139 milijuna, a plan je za ovu godinu 312 milijuna). Slijedi Hrvatski centar za razminiranje, s povećanjem proračuna od 148 milijuna (2017. potrošio je 262 milijuna, a u ovoj godini planira potrošiti 288 milijuna).
>>>Agencijske agonije: Gase agenciju nakon tri godine postojanja
Zanimljivo je, kako neslužbeno doznajemo, da su agencije, zavodi i uredi dobili nalog da naprave svoje proračune kao i dosadašnjih godina. A hoće li ih se ukinuti, to još nitko ne zna. Naime, iako je potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, koji je zadužen za provedbu ovoga projekta, u kolovozu naglasio da će svi na popisu biti ugašeni, agencije još nisu dobile službene odluke. A da bi ih i dobile i da bi se provelo ukidanje, Hrvatski sabor mora napraviti izmjene 80-ak zakona. Osim toga, potrebno je i promijeniti barem dvostruko više podzakonskih akata. Imajući u vidu da je sredina studenoga, teško je da se može očekivati da će Sabor i nadležna ministarstva uspjeti to odraditi do kraja godine. Doduše, možda nas iznenade brzinom i ažurnošću. No, šalu na stranu, analiza koja se mora provesti netom prije bilo kojeg ukidanja točno će ukazati koje se agencije, zavodi i uredi mogu, a koji ne mogu ukinuti.
Za Inspektorat 305 milijuna
Jedna od apsolutnih novosti u proračunu za iduću godinu je Državni inspektorat. Na raspolaganju će imati 305 milijuna kuna. Podsjetimo, Državni inspektorat ponovno se formira kao samostalno tijelo i imat će status državnog ureda. Na čelu će mu biti glavni državni inspektor. Djelokrug rada objedinit će trenutačnih 17 inspekcija iz područja trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda. Aktualnih 1450 inspektora koji sada rade u ministarstvima i drugim institucijama nastavit će rad u Državnom inspektoratu. Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu zakona o državnom inspektoratu bilo je otvoreno do sredine listopada, a zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja.