Prodaja tri četvrtine vlasničkog udjela države u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) zbog zahtjeva Europske komisije u Sloveniji ima mnogo protivnika, pa je ta tema mlinski kamen oko vrata slovenskog premijera Mire Cerara, jer će se prodaja odvijati u kampanji pred redovne parlamentarne izbore sredinom 2018. godine, ističu tamošnji mediji.
Vlada Mire Cerara od prodaje 75 posto NLB-a očekuje oko milijardu eura, što je nerealno s obzirom da su cijene banaka na financijskom tržištu sada na povijesnom minimumu, prenose mediji ocjene stručnjaka koji smatraju da bi se za većinski udio od potencijalnih kupaca mogle očekivati ponude od 600 do 700 milijuna eura.
- Zahtjev Bruxellesa da se NLB proda na brzinu obična je glupost. Vlada bi za prodaju banke trebala izabrati strategiju koja će joj omogućiti postizanje najviše cijene, kazao je za mariborski list Večer nekadašnji ministar za razvoj i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože Damijan.
Slovenski državni holding (SDH) je u ime države za prodaju većinskog dijela banke po sistemu inicijalne javne prodaje dionica (IPO) angažirao Deutsche Bank, a konkretne aktivnosti i objava uvjeta očekuju se početkom svibnja, nakon što budu objavljeni revidirani poslovni rezultati banke za prošlu godinu.
Ta slovenska sistemska banka zadnjih nekoliko godina posluje s profitom i bez gubitaka, nakon što ju je država sanirala i dokapitalizirala u 2013. i 2014. godini velikim financijskim injekcijama zbog gubitaka uzrokovanih lošim kreditnim plasmanima iz vremena prije izbijanja globalne financijske krize.
"Bankarska rupa"
Tadašnje pokrivanje bankarskih gubitaka novcem poreznih obveznika u očima slovenskog birača i dalje je prvorazredno političko pitanje, jer nisu dani odgovori na to tko je kriv za nastalu "bankarsku rupu" pokrivenu iz proračuna, a nitko nije ni sudski progonjen i kažnjen.
Vlada Mire Cerara od prodaje 75 posto NLB-a očekuje oko milijardu eura, što je nerealno s obzirom da su cijene banaka na financijskom tržištu sada na povijesnom minimumu, prenose mediji ocjene stručnjaka koji smatraju da bi se za većinski udio od potencijalnih kupaca mogle očekivati ponude od 600 do 700 milijuna eura.
Dodatni razlog da potencijalni kupci inzistiraju na nižoj cijeni navodno je i neriješen spor Slovenije i Hrvatske oko stare devizne štednje onih hrvatskih državljana i štediša NLB-a koji svoja potraživanja nisu prenijeli na hrvatske banke (tzv. prenesena štednja), o čemu još traju sudski postupci.
Slovenska vlada svoje kalkulacije o cijeni NLB-a bazira na njenoj trenutnoj knjigovodstvenoj vrijednosti.
Ako Cerarova vlada do kraja godine i pod pritiskom Bruxellesa za banku uspije dobiti svega 600 do 700 milijuna eura, kako se realno ocjenjuje, onda bi joj javnost i stručnjaci zamjerili da je to samo trećina subvencija kojima je u nekoliko zadnjih godina istu banku spašavala, piše Delo.
Loše prilike na bankarskom tržištu
No, banka je sada u lošijem stanju nego u vrijeme prvog pokušaja njezine privatizacije, a u mnogo lošijem stanju su i prilike na bankarskom tržištu općenito. Belgijska banka KBC kupila je 2002. godine 33 posto udjela u NLB-u za 635 milijuna eura, ali je nakon deset godina izašla iz vlasništva, jer joj nije dopušteno da dokupi nove dionice kako bi postala većinski vlasnik.
Zbog neizvjesne cijene i mogućeg utjecaja prodaje na izborni proces u Sloveniji, Cerarova vlada razmišlja i o alternativnim scenarijima, ali ne o odustajanju od privatizacije, jer se radi o obećanju Europskoj komisiji, pa bi suprotna odluka smanjila kredibilitet države, piše ljubljansko Delo.
>>>Nova Ljubljanska banka prodala loše kredite vrijedne 396 milijuna eura
- Ako Cerarova vlada do kraja godine i pod pritiskom Bruxellesa za banku uspije dobiti svega 600 do 700 milijuna eura, kako se realno ocjenjuje, onda bi joj javnost i stručnjaci zamjerili da je to samo trećina subvencija kojima je u nekoliko zadnjih godina istu banku spašavala, navodi taj list.
Zato se u vladinim krugovima čuju alternativni prijedlozi, prema kojima bi se ove godine zainteresiranim investitorima ponudilo tek 51 posto dionica NLB-a, a preostale kasnije u otkup ponudile građanima, s time da bi država zadržala 25 posto plus zlatnu dionicu. Jedan od alternativnih scenarija predviđa i prodaju banaka-kćeri koje NLB ima u Srbiji, BiH i Makedoniji, a obzirom da joj dobit iz inozemnih dijelova NLB-a zadnjih godina raste.
No, i za ta rješenja Ljubljana bi, navodi Delo, u svakom slučaju prethodno trebala dobiti odobrenje Europske komisije. Ukoliko ga ne bi ishodila, Sloveniji bi zbog kršenja propisa o konkurentnosti u bankarskom sektoru prijetile sankcije, a vođenje procesa privatizacije najveće i sistemski važne slovenske banke mogla bi preuzeti Europska komisija, tvrdi Delo.