- Proizvodnja pršuta nije samo dio naše kulturne baštine, već i konkurentan i izvozno orijentiran proizvod. No, s današnjim proizvodnim kapacitetima od oko 350.000 komada godišnje ne podmirujemo ni 50% vlastitih potreba. Proizvodnja pršuta zahtijeva nove investicije, implementaciju najnovijih tehnoloških dostignuća te snažniju promociju čime bi se stvorili preduvjeti za veći plasman na tržište EU i u domaćoj turističkoj ponudi, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević povodom otvorenja 5. Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu.
Napominje kako su potrebne dodatne potpore za namjensku proizvodnju tovljenika te da uzrok smanjenih proizvodnih kapaciteta treba tražiti i u povijesnom minimumu svinjogojske proizvodnje, s manje od milijun tovljenika.
>>>Kovačević: Kapacitet za proizvodnju pršuta i šunke treba povećati s 350 tisuća na milijun komada
- Potpore namjenskom uzgoju tovljenika i povećanu proizvodnju pršuta treba promatrati i kroz strategiju Strategije razvoja turizma do 2020., koja gastronomiju definira kao jedan od ključnih proizvoda za jačanje konkurentnosti turizma općenito i konkurentnosti pojedinih regija i destinacija, rekao je Kovačević.
[caption id="attachment_356675" align="aligncenter" width="750"]
Dragan Kovačević[/caption]
Hrvatska ima 31 proizvod zaštićen na razini EU oznakama zemljopisnog podrijetla i izvornosti. Oznake dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede, a od deset mesnih proizvoda, zaštićena su čak četiri pršuta: Krčki, Dalmatinski, Istarski i Drniški. Samo proizvođači koji udovoljavaju propisanim uvjetima proizvodnje za pojedinu vrstu pršuta mogu koristiti zaštićene oznake.
Međunarodni festival pršuta na drniškoj Poljani tijekom 18. i 19. kolovoza okuplja zaljubljenike u gastronomiju Dalmatinske zagore i sveukupno 75 izlagača, među kojima je tridesetak proizvođača pršuta iz Hrvatske, BIH i Crne Gore.