Građani Hrvatske koji u potrazi za poslom odlaze u druge države članice Europske unije ili u treće države, u pravilu nisu prestali biti porezni rezidenti Hrvatske, što posljedično ima učinak na njihove porezne obveze u Hrvatskoj. Prema Zakonu o porezu na dohodak rezidenti su u Hrvatskoj porezni obveznici prema načelu svjetskog dohotka, tj. u Hrvatskoj su porezni obveznici za sve svoje ostvarene dohotke, ne samo za one ostvarene u Hrvatskoj već i u inozemstvu.
>>> Porez na dohodak: Sada se osobni odbitak može upotrijebiti kod više isplatitelja
Na zarade ostvarene radom u inozemstvu predujam poreza na dohodak u pravilu plaća se u državi u kojoj se obavlja rad. Sve države Europe oporezuju dohodak, a u azijskim i afričkim državama situacija je različita jer neke od njih u svojim poreznim sustavima nemaju oporezivanje dohotka pojedinca. Za hrvatskog rezidenta koji privremeno boravi i radi u drugoj državi, porez na dohodak plaćen u toj drugoj državi u pravilu ne znači konačno izmirenje porezne obveze jer će kao hrvatski rezident možda imati obvezu hrvatskoj državi doplatiti razliku poreza.
Ovisi o ugovoru
O čemu to ovisi? Ovisi o sadržaju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s odnosnom državom i tim ugovorom ugovorenoj metodi otklanjanja učinaka dvostrukog oporezivanja. Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa 61 državom. U vezi s dohotkom od nesamostalnog rada, tj. dohotkom koji se ostvaruje radom u radnom odnosu s nekim je državama ugovorena metoda izuzimanja (podvarijanta te metode je izuzimanje s progresijom), a s nekim državama metoda uračunavanja.
Za hrvatskog rezidenta koji privremeno boravi i radi u drugoj državi, porez na dohodak plaćen u toj drugoj državi u pravilu ne znači konačno izmirenje porezne obveze. Kao hrvatski rezident možda će imati obvezu hrvatskoj državi doplatiti razliku poreza.
Ako je u međunarodnom ugovoru ugovorena metoda izuzimanja, kakav je npr. slučaj u ugovoru koji RH primjenjuje s Belgijom, Estonijom, Francuskom, Korejom, Latvijom, Litvom, Norveškom, Njemačkom i Švedskom, rezidentima Hrvatske dohodak ostvaren u tim državama neće se uključivati u izračun kumulativne godišnje porezne obveze. Porez koji su platili na zaradu od nesamostalnog rada u Belgiji ili u Njemačkoj u Hrvatskoj se smatra konačno podmirenom poreznom obvezom na tu vrstu dohotka i Hrvatska neće provoditi dooporezivanje.
>>> Novi obrazac: Prvi put podaci o transakcijama među povezanim društvima
No ako je hrvatski rezident ostvario dohodak od nesamostalnog rada u Austriji, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Finskoj, Iranu, Italiji, Islandu, Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji ili u nekoj od država s kojima Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u Hrvatskoj će možda imati obvezu doplatiti razliku između poreza plaćenog u odnosnoj državi i porezne obveze izračunane prema hrvatskom propisima.
Pri izračunavanju porezne obveze prema hrvatskim propisima, hrvatska porezna vlast će porez plaćen u inozemstvu priznati kao podmirenu porezu obvezu, tj. uključit će ga u izračun iznosa koji porezni rezident treba platiti hrvatskoj državi, ali samo do visine poreza izračunane na taj dohodak prema hrvatskim poreznim propisima. Na primjer, ako je rezident Hrvatske u Sloveniji ili u Irskoj u protekloj godini ostvario zaradu od 25.000 eura i na taj je dohodak u odnosnoj državi platio 3000 eura poreza, Hrvatska će pri izračunavanju njegove porezne obveze u Hrvatskoj to uzeti u obzir. Ako na isti dohodak prema hrvatskim propisima porezna obveza iznosi 4000 eura, hrvatski rezident obvezan je u Hrvatskoj doplatiti još 1000 eura poreza na dohodak.
Razlika u poreznim razredima
S obzirom na to da građani Hrvatske u pravilu u potrazi za privremenim ili stalnim zaposlenjem odlaze u države u kojima je standard znatno viši, zarade veće, a porezne obveze i porezne tarife prilagođene tim zaradama, pretvaranje inozemnih zarada u domaću valutu (provodi se prema srednjem tečaju HNB-a na dan ostvarivanja primitka odnosno ako to nije moguće utvrditi, tada na zadnji dan porezne godine) u pravilu rezultira ulaskom poreznog obveznika u najviši porezni razred tarife hrvatskog poreznog propisa. Na primjer, građanin koji je u Irskoj ili u Finskoj prema svojoj zaradi u nižoj platnoj kategoriji i porez u tim državama plaća prema najnižim stopama propisanima njihovim poreznim sustavima, kad taj iznos dohotka pretvori u kune, vjerojatno u Hrvatskoj ulazi u najviši porezni razred.
>>> Olakšice: Ukinuto oslobođenje od doprinosa za dugo nezaposlene
U državi u kojoj je ostvario dohodak možda je platio porez prema stopi od osam ili 10 posto, a u Hrvatskoj s takvom zaradom preračunanom u kune ulazi u poreznu skalu prema kojoj će mu se dio zarade oporezivati najvišom poreznom stopom od 40 posto. To je bio i jedan od razloga kojim se argumentirala nužnost izmjene tarife poreza na dohodak u Hrvatskoj, što je djelomično i ostvareno u propisima koji se primjenjuju od 1. siječnja 2017. godine. Kako građanin Hrvatske koji se zaposli u inozemstvu može izbjeći dooporezivanje u Hrvatskoj? Samo ako hrvatskoj poreznoj vlasti dokaže da više nije hrvatski porezni rezident, tada Hrvatska više nema pravo oporezivati njegov ukupni svjetski dohodak. Građanin bi trebao u nadležnom uredu Porezne uprave prijaviti izlazak iz hrvatske rezidentnosti, pa ako hrvatsko porezno tijelo ocijeni da više nije njezin porezni rezident, to će mu biti odobreno.