Da bi Zagreb želio postati regionalni čvor tiha je ambicija otkada je u promet pušten novi terminal Zračne luke Zagreb, no nakon prezentacije održane na SAP-ovoj konferenciji SAP User Group Airport postaje jasnije koliko je daleko od Budimpešte i to ne samo po broju putnika (rekordnih 13,1 milijun putnika prošle godine).
>>> Zračna luka Franjo Tuđman ruši rekorde i planira stotinjak novih zapošljavanja
Béla Török, šef financija budimpeštanske zračne luke, na kojoj je održana 11. konferencija o budućnosti zračnih luka, predstavio je neke od projekata koje je ova zračna luka nedavno završila kao i one planirane do 2020. Osim što je ove godine dobila Ibis hotel u svom okviru, zračna luka do 2020. namjerava otvoriti nove stajanke, izgraditi novi parking s punjačima za električne automobile, uvesti daljinsko upravljanje zračnim prometom, čime bi ‘klasični‘ toranj postao samo rezervna opcija i online sustav za automatizirano ispunjavanje i slanje faktura poreznoj upravi. I ova je zračna luka u koncesiji (neuobičajeno dugih 75 godina), inače prva veća u Istočnoj i Srednjoj Europi koja je dobila privatne upravitelje (kanadski AviAlliance). Zračna luka koja je prošle godine u travnju uvela SAP-ov softver pet godina zaredom osvaja titulu najbolje u regiji i bilježi najveći rast putnika u Europi.
Zračne luke 4.0
Nakon uvodne prezentacije, potpredsjednik SAP-a zadužen za digitalne usluge u Europi i na Srednjem istoku Jürgen Röhricht preko 60 posjetitelja i predstavnika čak 17 zračnih luka, među njima i zagrebačke, upoznao je s nekim od postojećih i potencijalnih digitalnih rješenja za industriju putovanja.
Kako je rekao, dvije su stvari ključne kada se razmišlja o digitalizaciji, a to je trenutačno djelovanje i proaktivan pristup, odnosno oblikovanje vlastite stvarnosti, pri čemu se mora voditi računa o opipljivoj poslovnoj koristi. Digitaliziranje samo radi digitaliziranja, pogrešan je pristup, upozorio je.
>>> SAP Hrvatska ostvario rast prihoda od 35 posto
SAP nudi rješenja u svim trenutačno aktualnim tehnologijama u okviru svog koncepta ‘pametnog poduzeća‘, iako su neka od njih u početnim fazama razvoja. Za ilustraciju primjene big data tehnologije, Röhricht je naveo švicarske željeznice koje su problem drastičnih skokova potrošnje električne energije riješile kroz virtualno upravljanje potrošnjom u vagonima (da bi se izbjeglo ‘špice‘ u potrošnji, sustav nakratko ugasi grijanje u vagonima, a da to putnici ne primijete).
Kad je o najvećem horizontu moderne tehnologije riječ, strojnom učenju, SAP nudi cijeli niz softverskih usluga, od prediktivnog održavanja i računovodstva do marketinga i odnosa s korisnicima (recimo, računalo analizira pritužbe i pravilno ih usmjerava, ali nudi i moguće odgovore na pritužbe).
>>> Jeremy White: Umjetna inteligencija neće nam biti nadređena
U pogledu konverzacijske umjetne inteligencije (famozni chatbotovi, odnosno roboti koji razgovaraju s ljudima), jedno od rješenja je SAP CoPilot digitalni asistent putem koji se može koristiti za check-in i dogovaranje cijelog niza usluga vezanih za putovanje s korisnikom (rent-a-car, smještaj itd.).
Jedna od upotreba virtualne stvarnosti je HoloHouse, tehnologija koja omogućava pregledavanje nekretnina u virtualnoj stvarnosti, dok se proširenu stvarnost može koristiti za praćenje letova i dobivanje informacija o svakom zrakoplovu u stvarnom vremenu.
Šef rješenja za zračne luke Roland Müller u svom je obraćanju govorio o trendovima u industriji i prikazao neka rješenja za zračne luke koja su tek na početku implementacije i načelno namijenjena zračnim lukama koje su već zakoračile u digitalizaciju. One su, objasnio je, evoluirale u digitalne ekosustave, a najveći zadaci uprava su poboljšati zadovoljstvo korisnika, povećati ne-avionske prihode (trgovine i druge usluge u zračnoj luci) i operativnu efikasnost.
>>> Započnite 4. industrijsku revoluciju s nama
Ključni preduvjet je digitaliziranje postojeće infrastrukture čime se otvaraju mogućnosti za ono što se može smatrati zračnom lukom budućnosti, poput upravljanja flotom aerodromskih vozila u stvarnom vremenu (detaljno praćenje svakog vozila), optimizacije marketinga (prilagođavanje reklama i akcija temeljem prikupljenih podataka o kretanjima putnika, njihovom zadržavanju na nekoj lokaciji u zračnoj luci itd.) ili središnjeg upravljanja zračnom lukom u stvarnom vremenu (trenutačno lociranje čepova putnika, primjerice i reagiranje otvaranjem dodatnih kapaciteta kako bi se smanjilo čekanje).
Naglasak je ovih rješenja, zaključio je Müller na praćenju i reagiranju u stvarnom vremenu. Ovakvoj viziji daleko su bliže zračne luke na Bliskom i Dalekom istoku, moglo se čuti tijekom skupnog intervjua nakon prvog dijela konferencije. Glavni razlozi koje su ponudili Müller i Röhricht za ovo su otvorenost Istoka novim tehnologijama i brzina njihovog usvajanja, kao i znatno manja regulativa od one u Europskoj uniji, čije zračne luke značajno zaostaju u pogledu komfora putnika i pretvaranja njihovog boravka u ugodno iskustvo bez stresa pomoću tehnologije.