O pogreškama u poduzetničkim pothvatima i tome kako hrvatski građani doživljavaju poduzetništvo i poduzetničke prilike u odnosu na druge zemlje razgovarali smo s profesoricom Slavicom Singer koja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku drži UNESCO-ovu Katedru za poduzetničko obrazovanje.
• Koje su temeljne poduzetničke pogreške u pokretanju i početnim razvojnim fazama biznisa i kako ih izbjeći?
Dobar poduzetnik nije avanturist; on prihvaća uključeni rizik, ali nije hazarder.
- Pogreške pri pokretanju poslovnog pothvata najčešće su povezane s neznanjem i nestrpljenjem iako u nekim slučajevima i previše strpljenja može biti pogreška. Potonje se odnosi na one koji ne mogu donijeti odluku jer stalno trče za još nekom informacijom koja im nedostaje, a u međuvremenu netko drugi učini ono što su i oni mogli, ali čekali su predugo. Neznanje i nestrpljenje idu ruku pod ruku: svaki poduzetnik, ili onaj tko to želi biti, treba provjeriti ima li odgovore na pitanja o kupcima, o konkurenciji i, naravno, o sebi. Ako razmišljam o pokretanju posla, moram znati tko su moji potencijalni kupci. Hoće li netko kupiti moj proizvod zato što je jeftiniji ili zato što će mu pružiti dodatnu korist? Proizvod je npr. jeftiniji pa si ga mogu priuštiti i oni koji zbog niže kupovne moći to dotad nisu mogli. Ili, proizvod ne može konkurirati cijenom, ali može dodatnom korišću za kupca. Bude li moj proizvod kupio samo netko od moje obitelji, prijatelja i slučajnih kupaca, pogrešno je na tome graditi poslovni pothvat. Ako ne znate kakav proizvod ima potencijalna konkurencija, koje prodajne strategije primjenjuje, što stoji iza cijene njezina proizvoda itd., ništa vas ne sprječava da o svom proizvodu mislite najbolje. Ako pak tako mislite, zašto čekati, zašto ne biste odmah izišli na tržište? Važno je znati odgovoriti na osnovno pitanje: koju potrebu mogu zadovoljiti kupci vašeg proizvoda?
• Kad se onda odlučiti za ulazak u poduzetničku avanturu ili izlazak iz nje?
- Dobar poduzetnik nije avanturist; on prihvaća uključeni rizik, ali nije hazarder. Faza početnog razvoja poslovnog pothvata izložena je i tvrdoglavosti poduzetnika koji ne zna kad treba odustati. Ključno je priznati promašaj, s tim ne treba odugovlačiti. Rano priznanje omogućuje da se uloženi financijski i ljudski resursi što prije preusmjere na druge poslovne prilike. Emocionalna zaključanost u pokrenuti poslovni pothvat vrlo često donosi kratkovidnost u vrednovanju poslovnih pothvata.
• Kako poduzetničke prilike i poduzetnički duh u Hrvatskoj izgledaju u odnosu na druge države?
- Prema istraživanju Global Entrepreneurship Monitor (GEM) iz 2015., prema strahu od promašaja Hrvatska je u prosjeku EU, prema percepciji o sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata iznad je prosjeka Unije, ali prema percepciji o prilikama za pokretanje poslovnih pothvata jest ispod prosjeka. Ta naša uvjerenost u vlastite sposobnosti praćena slabim prepoznavanjem poslovnih prilika dodatna je opasna kombinacija. Nisku razinu prepoznavanja poslovnih prilika prati i vrlo nizak motivacijski koeficijent, koji pokazuje odnos između pokrenutih poslovnih pothvata zbog prilike i nužde. Hrvatska je prema tom koeficijentu na začelju svih zemalja EU. Dakle, oni koji pokreću poslovni pothvat iz nužde, a kod nas je taj broj gotovo izjednačen s brojem pokrenutih poslovnih pothvata zbog uočene prilike, češće su slabije pripremljeni za to, pa je vjerojatnost bilo koje od navedenih pogrešaka znatno veća.
•Kako vani financijeri gledaju na iskustvo neuspjeha?
- Iskustvo neuspjeha pokazatelj je aktivnosti i financijeri ga u pravilu tako promatraju. Pravo na drugu priliku upravo je i mišljeno tako da strah od promašaja ne bude osnovna zapreka za ulazak u poduzetničku aktivnost. Ali s važnom napomenom: od financijskih ustanova traži se da ne stave na crnu listu poduzetnike koji su doživjeli poslovni promašaj, tako imaju pravo na drugu priliku, no to vrijedi samo za one koji su imali častan poslovni promašaj!