‘;
Mlađe generacije sve češće odbacuju klasičnu karijeru u korist poduzetništva ili drugih interesa kako bi vodili manje stresan život
Vi mladi ponašate se kao da ste bogomdani, a nikad niste zasukali rukave – rečenica je zbog koje se diže kosa na glavi mlađim generacijama na tržištu rada, odnosno generaciji Z i mlađim milenijcima. Kako i ne bi kad im to govore upravo oni koji su ih odgojili, a sada im smetaju na tržištu rada jer nisu prošli iste muke kao njihovi prethodnici. A možda su mladi upravo takvi kakvi jesu jer su gledali svoje roditelje pa sada drukčije i gledaju na korporacijsku kulturu, rad i novac. Barem nam je to u neformalnom razgovoru rekao jedan pripadnik generacije Z.
– Moji su roditelji cijeli svoj životni vijek proveli u jednoj kompaniji. Znali su raditi i do dvanaest sati na dan i sve što su radili išlo je u korist, naravno, njihova poslodavca. Zato mi se i ne sviđaju korporacije i općenito rad za nekoga drugoga – kaže nam B. J., pripadnik generacije Z, te dodaje da se u dogledno vrijeme planira usmjeriti u poduzetništvo jer, ističe, radije će se mučiti za nešto svoje nego za tuđe.
U poduzetničke vode bacio se još jedan pripadnik generacije Z (R. K.), koji napominje da nije pokretao biznis da bi se obogatio, nego zato što je to bio najbolji način da prelije svoju osobnost u fizički proizvod na tržištu.
– Nije bilo previše razmišljanja o posljedicama, nisam se zaduživao niti je za moje projekte bio potreban velik početni kapital, samo mnogo truda, rada i kreativnosti. To je glavni razlog zašto ću uvijek imati poduzetnički duh i razvijati razne projekte – jer je to najbolji način da izrazim sebe. Volim nalaziti ravnotežu u kaosu, ne smeta mi neizvjesnost i sklon sam riskiranju. Baš zato što većina nije takva, znam da se s dovoljno upornosti nikada ne moram brinuti da mi se to neće vratiti – objašnjava nam R. K.
Biznis, ne karijera
Nisu ti zeovci jedini koji smatraju da je poduzetništvo pravi put za njih. Prema podacima tvrtke Coolest Gadgets, koja se bavi analizom podataka iz svijeta elektronike, tehnologije, inovativnih aplikacija te tržišnih trendova, gotovo 78 posto pripadnika generacije Z vjeruje da je pokretanje vlastitog biznisa najbolji smjer za njihovu karijeru.
Što je utjecalo na takav veliki preokret među generacijama te zašto su, kako se bar čini prema svim dostupnim podacima, mlađe generacije sklonije riskantnijem putu – tom poduzetničkom – upitali smo domaće stručnjake. Prije svega, Lider je kontaktirao ukupno 14 sociologa s raznih instituta i fakulteta za koje smo procijenili da imaju dovoljno iskustva u radu s mladima, od čega je čak desetero odgovorilo da im ‘tematika nije bliska‘, odnosno da se ne bave generacijom Z. Troje ih je odbilo dati svoj komentar na ovaj članak zbog drugih obveza, a svoj komentar jedino nam je dala pročelnica Sveučilišnog odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić.
– Svaka generacija oblikovana je specifičnim društvenim i ekonomskim okolnostima. Svjetski ratovi, inflacija, politička previranja i ekonomske krize samo su neki od ključnih faktora koji oblikuju stajališta prema novcu, radu i životnim prioritetima. Trenutačno u društvu postoji niz generacija, svaka s različitim iskustvima i vrijednostima. Tihe generacije (1928. – 1945.) danas najmanje ima, a njezini su pripadnici odrasli u vremenima Velike depresije i Drugoga svjetskog rata, što je oblikovalo njihove vrijednosti poput štedljivosti, sklonosti stabilnosti i osobnoj odgovornosti. Baby boomeri (1946. – 1964.), koji danas imaju između 61 i 79 godina, odrasli su u razdoblju gospodarskog napretka, porasta životnog standarda i razvoja potrošačke kulture, što je oblikovalo njihovu predanost radu, lojalnost poslodavcu i zbog čega daju veliku važnost stabilnom zaposlenju i materijalnom uspjehu. Generacija X (1965. – 1980.), koja je danas između četrdesetih i šezdesetih godina života, odrasla je u vrijeme političkih i društvenih previranja, energetske krize i straha od nuklearnih sukoba, zbog čega je prepoznata po skeptičnom stajalištu prema institucijama i tradicionalnim autoritetima. Milenijci (1981. – 1996.) danas imaju između 29 i 44 godine, odrasli su u doba digitalne revolucije i globalne financijske krize, što je oblikovalo njihov fokus na ravnotežu između osobnog i profesionalnog života te vrijednost slobode u poslu – objašnjava nam profesorica Brstilo Lovrić.
Generacija Z (rođena između 1997. i 2012.) dodaje Brstilo Lovrić, obuhvaća mlađu populaciju koja se nalazi u dobi od 13 do 28 godina. Okolnosti u kojima je odrasla u početku su bile relativno stabilne i obećavajuće, obilježene napredovanjem tehnologije, digitalizacijom i lakšim pristupom informacijama. Međutim, niz globalnih kriza, uključujući pandemiju COVID-19, znatno je oblikovao njezina stajališta o novcu, radu i karijeri.
Kakav odnos prema novcu imaju mladi, kako im se prilagođavaju brendovi te na koji način oni to mijenjaju kapitalizam doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.