Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozorio je u srijedu da se nastavlja zaostajanje plaća radnika u istočnim zemljama Europske unije (EU) za njihovim kolegama u zapadnim zemljama, a najdramatičniji pad plaća bilježi Hrvatska čiji je udio pao s 43 posto na 37 posto prosjeka zapadne Europe.
Upravo objavljeno istraživanje Europskog sindikalnog instituta (ETUI) pokazuje da radnici u istočnim zemljama EU-a zarađuju dvostruko manje od prosječne plaće radnika u zapadnim članicama EU-a, koje su Uniji pristupile prije 2004., navodi se u priopćenju SSSH-a.
Radnici u deset istočnih država zarađuju od 42 posto plaća na zapadu (u Estoniji), do manje od 18 posto (u Bugarskoj). Samo u Sloveniji radnici zarađuju više od polovice, pa tamo plaće iznose oko 60 posto prosjeka EU 15.
Ekonomska kriza zaustavila smanjivanje razlike u plaćama
Razlika u plaćama između istoka i zapada EU-a smanjivala se krajem devedesetih i dobrim dijelom idućeg desetljeća, no to je zaustavljeno ekonomskom krizom 2008. godine, ističe SSSH.
U šest od 11 istočnih država članica razlike u plaćama su se povećale od 2008. do 2016. Najdramatičniji pad zabilježen je u Hrvatskoj gdje su plaće pale s 43 posto na 37 posto prosjeka zapadne Europe. Pad plaća zabilježen je i u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Sloveniji.
Konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynchupozorava da su razlike u plaćama između europskog istoka i zapada "šokantno velike", te tvrdi kako je to rezultat izrabljivanja radnika i slabosti socijalnog dijaloga.
>>>Većina Amerikanaca živi kao Hrvati – od plaće do plaće
“Za vrijeme krize su na istoku EU-a zamrzavanja i snižavanja plaća bila raširenija, a povećanja plaća manja jer su se poslodavci mogli lakše s time provući. Naravno, razlike u produktivnosti i troškovima života znače da plaće neće biti iste, no to ne objašnjava tako velike razlike u plaćama", smatra Lynch.
Istaknula je kako radnici u istočnoj EU trebaju porast plaća veći od inflacije i rasta produktivnosti, kako bi se nadoknadilo prijašnje izrabljivanje. EU i nacionalne vlade trebale bi poticati kolektivno pregovaranje i snažne sindikate i organizacije poslodavaca.
Multinacionalne kompanije na istoku EU-a trebaju isplaćivati pravedne plaće i poštivati pravo svojih radnika na kolektivno pregovaranje. Mnoge od tih kompanija jako poštuju sindikalna prava u svojim matičnim zemljama, ali to nije slučaj kada dođu na istok EU-a.
Potrebno povećanje minimalnih plaća
Potrebno je i povećanje minimalnih plaća kako bi se osigurao prag dostojanstva i općenito potakao rast plaća, poručila je Lynch.
SSSH traži podizanje minimalne plaće na 50 posto prosječne mjesečne bruto plaće, ali i redefiniranje pojma minimalne plaće bez zakonski utvrđenih dodataka te, općenito, rast plaća kako bi se podigao životni standard građana i podigla njihova kupovna moć, što će utjecati na daljnji ekonomski rast, ističe se u priopćenju.
>>>DZS: BDP porastao 2,8 posto
"Ako poslodavci i Vlada hitno ne prihvate naše zahtjeve za povećanjem minimalne plaće i plaća općenito, Hrvatskoj prijeti ozbiljan rizik da ostane zalijepljena na europskom dnu s niskim plaćama, a da na europskom vrhu budemo samo po brojkama o iseljavanju", upozorio je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel.
Dok slušamo o turističkim rekordima i rastu BDP-a, ne možemo više prihvatiti tvrdnje kako još nije došlo vrijeme za rast plaća i oporavak radnika. Ako se hitno ne poduzmu odgovarajući koraci, mi smo odlučni u poduzimanju industrijskih i drugih akcija, najavio je Novosel.