Karlovačka županija predat će kao prva u Hrvatskoj za desetak dana nadležnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja dovršen projekt za Uspostavu regionalnog centra kompetencija u strukovnom obrazovanju kao podrške procesu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, a prijavitelj projekta je Tehnička škola Karlovac u dvama podsektorima- strojarstvo, te elektrotehnika i računalstvo.
Tim povodom u uredu župana danas su Sporazume o suradnji i partnerstvu potpisali predstavnici Tvornice turbina Karlovac, DS Smith Plasticsa, Kelteksa, Žitoproizvoda, General Electrica, Heineken Hrvatske, HS-Produkta, Elektrocentra Krznarić, Uniweld strojeva, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Srednje škole Slunj, Obrtničke i strukovne škole Ogulin, Strukovne škole Gospić, Javne ustanove Razvojne agencije Karlovačke županije, Veleučilišta Karlovac i Tehničke škole Karlovac.
Još prije godinu i pol, podsjetila je zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar, kad je taj projekt iniciran potpisom razvojnih sporazuma, bila je očita potreba da se školski programi usmjere na onu razinu kakva je potrebna gospodarstvu, pa je stoga Ministarstvo imenovalo Tehničku školu Karlovac kao nositelja programa za sektore strojarstva, te elektrotehnike i informatike. Jedina smo županija, kazala je dožupanica, koja je zahvaljujući tim dvama sektorima na jednoj školi dobila 45 milijuna kuna, dok ostale županije za za osnutak i rad centara kompetencije imaju na raspolaganju po 30 milijuna kuna.
Čitav projekt Regionalnog centra kompetencija u Karlovcu vrijedan je 70 milijuna kuna, u čemu su i troškovi temeljitog uređenja zapuštene zgrade „oružane“ u samom centru karlovačke Zvijezde, gdje je u prizemlju biti sektor turizma i ugostiteljstva u suradnji sa srednjom školom u Opatiji, a na prvom i drugom katu će biti strojarstvo i elektrotehnika i informatika. Kad se zgrada tijekom dviju godina uredi, na RCK-u će na raspolaganju biti preko 3.000 kvadratnih metara kvalitetnog prostora, nakon čega slijedi njegovo opremanje za uvođenje obrazovnih programa na način da ih potpisnici ugovora o suradnji imaju mogućnost kreirati svojim idejama čak do 30 posto ukupnih programa. Današnji potpisnici imali su uvid u svu opremu koja će se putem javne nabave dobaviti za rad RCK-a, a i sami su u tom dijelu, kako je dodao Željko Pavlin, direktor HS-Produkta, i sugerirali što bi od opreme bilo nužno nabaviti radi komplementarnosti s njihovom tehnologijom i potrebama za školovanje kadrova za takva zanimanja koja su vezana za robotiku, STEM tehnologije i automatizaciju. Time bi se znatno umanjilo do sada vrlo dugo vrijeme prilagodbe učenika stvarnim poslovnim zahtjevima u poduzećima, a što poslodavcima nikako ne odgovara. Važnu će ulogu u radu RCK-a, dodala je dožupanica, imati i vrhunski stručnjaci u tvrtkama-potpisnicama Sporazuma, koji će moći sudjelovati i kao predavači određenih dijelova programa prilagođenih njihovim potrebama, a za što će biti i plaćeni. Tome treba dodati i veći akcent na dualnom obrazovanju, kako bi učenici po dovršetku školovanja bili potentni na tržištu rada, a ne da postanu „veterani“ na zavodu za zapošljavanje.
Iako je svrha RCK-a da, uvjetno rečeno, u gospodarstvo pošalje „gotove ljude“ koje bi se odmah ili u vrlo kratkom roku mogli kompetentno uključiti u poslovne aktivnosti u poduzećima, Pavlin je kazao kako zapravo u današnjem vremenu nema i ne može biti „gotov čovjek“, jer se tehnologija toliko razvija, da svi zaposlenici moraju stalno prolaziti dodatnu edukaciju, a ne samo početnici.
Karlovačka županija višestruko nadmašuje hrvatski prosjek u učešću industrije u ukupnom prihodu, kazao je predsjednik Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman, što je velika prednost, ali i veliki izazov. Preko 70 izvoza Karlovačke županije čine djelatnosti za koje su upravo danas i potpisani Sporazumi u vezi rada RCK-a, što je dugoročno izuzetno važno, i nastavlja se na bogatu tradiciju srednjoškolskog obrazovanja u Karlovcu, te zatim i rad Veleučilišta u Karlovcu. No, kaže Kuzman, upravo ovaj projekt je važan jer omogućuje stjecanje znanja koja inače nisu obuhvaćena redovnim obrazovnim sustavima, a takva znanja bitna su upravo za naše najznačajnije tvrtke-izvoznike. Izvoz je zapravo mjerilo stvarne konkurentnosti na svjetskom tržištu i pokazatelj kvalitete naše sredine. A koliko je izražen problem kvalificirane radne snage, kazao je Kuzman, govori i podatak da smo 2016. godine odobrili 20 radnih dozvola za strance, dok smo 2018. godine odobrili 822 radne dozvole za strance.
Govoreći o odljevu radne snage u inozemstvo, direktor General Electrica Damir Vranić kazao je da nije sve u materijalnim uvjetima, a što je potkrijepio i podatkom da je prošle godine iz GE-a u Karlovcu u inozemstvo otišlo 10 inženjera, od kojih se čak njih šest ubrzo javilo da bi se vratili natrag u GE. Gospodarstvo ne može samo riješiti taj problem, ono daj maksimalno što može, ali mislim da je tu odgovornost na politici da stvori lakše okruženje i skine brdo nameta gospodarstvu, zaključio je Vranić.