Direktiva o sigurnosti i zdravlju zabranjuje otkaze radnicama od početka njihove trudnoće do kraja rodiljnog dopusta. Međutim, otkaz ih u trudnoći može snaći u izvanrednim slučajevima nevezanim za njihovo stanje, koje dopušta nacionalno zakonodavstvo ili praksa. Na primjer, trudne radnice mogu dobiti otkaz u slučaju kolektivnih otkaza, ali tada poslodavac trudnici mora navesti razloge kojima opravdava otkaz kao i objektivne kriterije na temelju kojih su određeni radnici postali viškom. Presuda je to Sud Europske unije pred kojim se našao slučaj španjolske radnice, piše Novi list.
>>> Znanstvenici zagovaraju potpunu apstinenciju od alkohola u trudnoći – nova studija
Kada je riječ o direktivi o kolektivnom otkazivanju, Sud drži da joj se ne protivi španjolski nacionalni propis koji u okviru kolektivnog otkazivanja ‘ne predviđa ni prioritet pri očuvanju radnih mjesta ni prioritet pri premještaju koji bi se prije tog otkazivanja primjenjivali na trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile ili radnice koje doje‘ jer ta direktiva ne nalaže državama članicama da odrede takav prioritet. To, međutim, ne sprječava države da u svojim nacionalnim zakonima ne podignu na viši stupanj ovaj minimum zaštite koji podrazumijeva direktiva.
Izuzev kolektivnih otkaza, direktiva o sigurnosti i zdravlju (Direktiva 92/85) podrazumijeva preventivnu zaštitu, odnosno zabranu davanje otkaza trudnoj radnici, radnici koja je nedavno rodila ili koja doji.
>>> Šestomjesečne bebe razumiju sve što im govore roditelji
"Preventivna zaštita od posebne je važnosti u okviru Direktive 92/85, s obzirom na štetne učinke koje mogućnost dobivanja otkaza može imati na fizičko i psihičko stanje trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica koje doje, koji uključuju osobito ozbiljan rizik da trudna radnica svojevoljno okonča svoju trudnoću", objašnjava Sud navodeći da je zabrana davanja otkaza iz direktive odgovor na taj problem.