Na marginama HUP-ove konferencije Dan poduzetnika u zagrebačkom hotelu Westin, reforme ili novi parlamentarni izbori bili su conditio sine qua non za većinu okupljenih. Međutim, o tome u kojoj mjeri situacija u Agrokoru utječe na ukupno gospodarstvo, a prije svega na stopu rasta BDP-a, mišljenja su podijeljena.
- Ne mogu, žurim - bilo je sve što je izvanredni upravitelj Agrokora Ante Ramljak imao reći novinarima koji su željeli doznati utječe li kriza Agrokora već sada negativno na rast BDP-a.
"Vjerujem da ćemo svjedočiti rješenju koje će biti bolno za sve sudionike, ali ne toliko bolno da ne bi svjedočili rađanju nove kvalitete" - Tedeschi.
- Prognozirati je prerano - upozorila je predsjednica HUP-a, Gordana Deranja. "Poanta cijele priče je restrukturiranje Agrokora, za što su angažirani stručnjaci, a povjerenik je postavljen da ih koordinira. Pričekajmo njegovo prvo izvješće - rekla je Deranja i naglasila kako se valja fokusirati na bitne stvari, reforme, političku stabilnost, jasno poručivši kako poduzetnici ne žele nove izbore.
S druge strane, Branko Grčić ocjenjuje kako postoje indicije da bi se gospodarski rast mogao dodatno usporiti, što je direktna posljedica krize u Agrokoru.
- Kriza u Agrokoru je duboka i utječe na BDP, na ukupno gospodarstvo. Kredit o kojemu se sada pregovara je nužan i bez njega se ne može dalje. Bitno je da Sberbanka i dalje sudjeluje u financiranju, prije svega zbog starih dugova. Vlada je sa lex Agrokorom zaigrala ruski rulet. Nemojmo zaboraviti da bi moglo doći i do niza tužbi – rekao je.
Velimir Šonje odbacio je tezu da je nastupilo usporavanje rasta BDP-a.
- Na kvartalnoj razini rast je 0,6 posto. U prvom kvartalu zabilježen je rast osobne potrošnje od 3 posto, rast izvoza, prvi kvartal izgleda dobro, Agrokor nije negativno utjecao, - kazao je Šonje., ali i dodao da valja pričekati okončanje turističke sezone i da će se učinci restrukturiranja Agrokora osjetiti u zadnjem kvartalu.
>>>Analitičari: Možemo očekivati vidljiviji utjecaj krize Agrokora na cjelokupno gospodarstvo
Sa rastom BDP-a koji je slabiji od očekivanog, kao i zamjetan pad potrošnje, zadovoljan je i ministar financija Zdravko Marić.
- Osobna potrošnja izvan je naših očekivanja. Efekt je to porezne reforme, rekao je Marić ocijenivši da bi trend bio boji bez rasta uvoza roba i usluga.
O tome kakav je učinak na poslovanje Atlantic Grupe imala kriza u Agrokoru, govorio je i Emil Tedeschi. Bez imalo ustručavanja situaciju je nazvao dramatičnom, ali i dodao kako Atlanic Grupa nije previše izložena, da Atlanticu u punom kapacitetu Agrokoru isporučuje robu, da se računi od 10. travnja uredno podmiruju, ali i kako će dobavljači teško izaći iz ove situacije bez otpisa dijela potraživanja od Agrokora.
>>>‘Zamjetno pogoršanje’: Nakon industrijske proizvodnje podbacila i potrošnja
- Teško da ćemo izaći bez ikakvih otpisa, ali bitno je da ih možemo podnijeti. Važno je i da nema "uravnilovki" jer, jedni su dobro upravljali rizicima, drugi nisu. Mi smo solidarni prema drugim dobavljačima, ali dio poslovne zajednice u apsolutnoj je negaciji oko razloga zašto je do svega ovoga došlo. Atlantic može pretrpjeti 100 posto otpisa, međutim o brojčanim iznosima ne mogu govoriti u javnosti. Ne zazivam otpise, samo kažem da mi to teoretski možemo podnijeti. Prema svim pokazateljima obveze Agrokora su veće nego što je imovina. Dakle, otpise ne prizivamo, ali će se oni dogoditi, rekao je.
>>>Kvartalni rast BDP-a 2,5 posto, znatno manji od očekivanog
- Kriza govori prije svega o svima nama, a ne samo o javnoj administraciji, odnosno o ovoj ili nekim prošlim Vladama. Moramo se zapitati zbog čega je došlo do ovakve krize u Agrokoru, zbog čega je došlo do kriza u čitavom nizu kompanija koje su surađivale s Agorkorom i zbog čega su u krizu došle i financijske institucije? Kakav je nivo korporativnog upravljanja, koliko je transparentan i efikasan te kako upravljamo rizicima? Za to nam nije kriva ni ova ni prošla Vlada - zaključio je Tedeschi.