"Nakon propasti istočnonjemačke automobilske industrije u tim dijelovima bivšeg DDR-a su se, zbog know-howa, naselili veliki automobilski koncerni sa zapada", kaže Joachim Ragnitz s ekonomskog instituta Ifo u Dresdenu.
On dodaje da je odlučujući čimbenik za gradnju pogona bilo osoblje, koje je prije toga bilo zaposleno u tvornicama Trabanta u Zwickauu ili Wartburga u Eisenachu. Radnici u ovom pogonima nisu tehnički bili na razini zapadnonjemačke automobilske industrije, ali su posjedovali temeljna znanja. Dodatni argument za naseljavanje WV koncerna, s markama Volkswagen i Porsche i BMW-a, koji pored Leipziga posjeduje jedan od najmodernijih pogona, čini i mreža dobavljača automobilskih dijelova u istočnoj Njemačkoj.
>>> ‘Stražar prošlosti i čuvar vremena’, muzej starih automobila Ferdinand Budicki pred gašenjem
Uz to treba dodati i povijesne spone. Volkswagen je od sedamdesetih godina prošlog stoljeća i politike otvaranja prema istoku, tadašnjeg kancelara Willyja Brandta, sklapao ugovore s istočnonjemačkim državnim tvrtkama.
Krajem osamdesetih u Chemnitzu (tada Karl Marx Stadt) je po licenci započela gradnja Volkswagenovih motora koji su trebali biti ugrađivani u novi model Trabanta. Odmah nakon pada Zida u ovim pogonima se počeo sastavljati model Polo, a kasnije i Golf.
U saveznim pokrajinama Saskoj, Saskoj-Anhaltu i Tirinškoj automobilska industrija i danas slovi kao jedan od najvažnijih poslodavaca.
