Bez obzira na generalni zaključak da u protekle tri godine članstva u Europskoj uniji Hrvatska, za razliku od skupine zemalja koje su u EU ušle 2004. godine i odmah u prosjeku podigle svoj BDP za prosječno dva posto, nije iskoristila prednost početnog efekta pristupanja, Zlatko Kuzman, predsjednik Županijske komore Karlovac iznosi osjetno bolje podatke kad se s državnih spusti na podatke na razini Karlovačke županije.
Za čak trećinu se povećao broj hrvatskih tvrtki-izvoznika ulaskom u EU, ali za razliku od sjajnih rastućih rezultata u turizmu i osvajanja novih i jakih tržišta poput britanskoga, domaća poljoprivreda nokautirana je uvoznom konkurencijom. Pogodnosti dobavljivosti carinom neopterećene sirovine donijela je s druge strane gubitke povlastica na za Hrvatsku značajnim tršištima zemalja CEFTA-e, a da se o obvezi pridruživanja sankcija EU-a prema Rusiji i njenim destruktivnim efektima ne govori.
Vanjskotrgovinska bilanca Karlovačke županije čak je i u kriznim godinama bila značajno pozitivna i iznad državne razine, a od ulaska u EU do početka 2016. godine udio prihoda od izvoza Karlovačke županije u njenom ukupnom prihodu porastao je s 20,1 na 22,1 posto. Krajem 2015. godine izvoz je s ostvarenih 276 milijuna eura za 11,6 posto porastao u odnosu na onaj iz 2013. godine, a vrijednost uvoza od 194 milijuna eura s kraja prošle godine bila je za 6,5 posto manja nego potkraj 2013. godine, što rezultira indeksom pokrivenosti uvoza izvozom od 142,2.
Ipak, možda najviše boli izrazita neefikasnost u korištenju dostupnih sredstava iz EU fondova, bez obzira što u anketama HGK-a 90 posto anketiranih kažu da im je olakšan pristup informacijama o mogućnostima financiranja i sudjelovanja na međunarodnim natječajima. U Karlovačkoj županiji Kuzman je istaknuo i nekoliko svjetlih primjera, poput tvrtke Vis ili Arkade, a kao poseban primjer istaknuo je PPK karlovačku mesnu industriju koja je kroz svoje projekte povukla 48,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i fonda IPARD.
Indikativno je i preuzimanje regionalno uspješnih tvrtki poput Kaplasta koju je preuzeo belgijski DC Smith Plastic Division, inače u sastavu britanske grupacije DS Smith, kao i dugoreškog Kelteksa, s kojim se vlasnički udružio njemački Solidian u segmentu tehničkih staklenih i bazaltnih tekstila za građevinarstvo, a sve radi jačanja njihove ukupne pozicije na širem tržištu. U tom smislu Kuzman je spomenuo i prelazak karlovačkog pogona Alstoma u vlasništvo General Electrica, ali je iskazao i dozu opreza u vezi daljnjeg razvoja u tom slučaju, bez obzira što je već indijski InfoSys ušao u taj segment preuzevši dio viška Alstomovih inženjera.