Kreditna poluga za poduzetnike bit će manja zbog strožih standarda banaka i raspoloživosti sredstava iz fondova Europske unije za kvalitetne projekte
Kad sam potkraj 2007. diplomirao i ubrzo se zaposlio, nisam bio svjestan koliku sam sreću imao. Kao ni mnogo iskusniji kolege nisam očekivao da će kriza koja se tada počela nadvijati nad EU i SAD-om Hrvatsku pogoditi još jače. Kriza koja je kod nas počela potkraj 2008. s godinama se pretvorila u stagnaciju te su generacije koje su od 2009. do 2014. ušle na tržište rada bile suočene s mnogo težim uvjetima. Štoviše, studenti koji su 2008. ili 2009. upisali fakultet već su diplomirali, a recesija je još trajala. Gospodarstvo Hrvatske od početka četvrtoga kvartala 2008. do kraja trećega kvartala 2015. izgubilo je 200 tisuća radnih mjesta. Neki od sektora koji su u prethodnom ciklusu ekspanzije bili pokretači poput građevinarstva, trgovine i transporta izgubili su trećinu ili više prihoda u usporedbi s pretkriznim razdobljem, a u istim razmjerima smanjio se i broj zaposlenih u tim industrijama.
Izvoz pridonosi rastu
Potkraj 2014. počele su se osjećati promjene, kvartalni BDP raste na međugodišnjoj osnovi te je za treći kvartal 2015. veći 2,8 posto u usporedbi s istim razdobljem 2014. Napokon, nakon šest dugih godina Hrvatska je u 2015. izašla iz recesije.
Očekivana stopa rasta godišnjeg BDP-a od oko 1,5 posto u 2015. možda je mršavija od pretkriznih godina, ali trend je pozitivan – BDP četiri kvartala zaredom raste. Prema anketama HNB-a povjerenje potrošača znatno je poboljšano i gotovo na razini pretkrizne 2007. Inflacija ne samo da je obuzdana, nego su zbog pada cijena energenata uvezena deflatorna kretanja, što također djeluje pozitivno na raspoloživi dohodak. Kombinacijom tih faktora stvoren je momentum za nastavak rasta realnog BDP-a u 2016. između jedan i dva posto.
Za razliku od pretkriznog razdoblja, najveći doprinos rastu više ne daje osobna potrošnja uvoznih dobara nego izvoz. Brodogradnja, koja je bila glavni izvozni čimbenik, sada je, osim nekoliko restrukturiranih brodogradilišta koja su se prilagodila tržištu, samo uspomena. Ulaskom u EU olakšan je pristup velikom tržištu za manje i najčešće privatne kompanije, koje su motor izvoznih aktivnosti. To je posebno važno s obzirom na to da su prilagodljive, fleksibilne i otpornije na šokove.
Kreditni procvat u Hrvatskoj između 2003. i 2007. bio je iskorišten najvećim dijelom za investicije u neproduktivnu imovinu te za potrošnju na dobra koja se realno nisu mogla priuštiti. Stoga nas je kriza pogodila dugotrajnije i jače nego zemlje u regiji, ali je i pozitivno utjecala na svijest rukovodstva kompanija i odgovornije ponašanje potrošača. Osobna potrošnja počela se stabilno oporavljati u 2015. zbog pada razine cijena i porasta dohotka nastavno na poreznu reformu s početka godine. Posljednjih godina znatno su poboljšane i bilance kućanstava istovremenim razduživanjem i rastom štednje. Blagim rastom raspoloživog dohotka te manjom razinom neto duga stvoreni su preduvjeti za preokret trenda u 2016. i rast kredita stanovništvu po umjerenim stopama od jedan posto.
Građani se mnogo teže odlučuju na kupnju nekretnine i potražnja je znatno pala. No potreba za nekretninama nije nestala, a stambene su nekretnine sada mnogo jeftinije nego prije krize. Poraste li zaposlenost paralelno s očekivanim rastom BDP-a stvaranjem novih radnih mjesta porast će i inflatorna očekivanja. U tom slučaju, rast potražnje za stambenim nekretninama bio bi logičan. S obzirom na zalihe neprodanih nekretnina ne vidim mogućnosti za rast cijena u kratkom roku.
Nećemo biti milijunaši
I kompanije su proteklih godina popravljale svoju financijsku poziciju vraćajući dug i akumulirajući vlastita sredstva. No time su ostvarile kapitalna dobra potrebna za proizvodnju i pružanje usluga, što će biti nužno zamijeniti kako bi se povećala produktivnost rada i konkurentnost na tržištu EU. Stoga očekujem rast investicija u 2016., ponajprije u prerađivačkoj industriji i turizmu, našim izvoznim sidrima. Zajedno s rastom potražnje za turističkim sadržajima vidim potencijal i za oporavak poljoprivredne proizvodnje. Za razliku od prošlosti, kreditna poluga koju će poduzetnici upotrebljavati bit će manja i zbog strožih kreditnih standarda banaka kao i zbog raspoloživosti sredstava iz fondova EU za kvalitetne projekte.
Iako bi se moglo argumentirati da je državna potrošnja spasila BDP-a od kolapsa, izlaskom iz krize prekomjerna javna potrošnja gubi smisao. Stoga bi u 2016. trebalo započeti fiskalno uravnoteživanje radi smanjenja javnog duga. Njegova sadašnja razina od 90 posto BDP-a nije održiva u uvjetima u kojima je rast BDP-a manji od kamate koju na dug plaćamo. S obzirom na to da trošak države nije ono što ona prikuplja porezima nego njezina potrošnja, očekujem da će u 2016. početi reforme koje će dugoročno rezultirati najmanje uravnoteženim proračunom, možda i blagim suficitom. Tako bi se omjer javnog duga i BDP-a smanjio i manjim brojnikom i većim nazivnikom.
HNB je svojom kontracikličkom monetarnom politikom sačuvao vrijednost naše valute kao i povjerenje u monetarni i kreditni sustav. Za razliku od drugih monetarnih sustava, u Hrvatskoj državni dug nije financiran emisijom novca, a ipak se dogodila monetarna ekspanzija putem drugih – regulatornih – mjera. Na taj način nije potpirivana inflacija te nisu obezvrijeđeni nominalni dug i štednja u domaćoj valuti. Ne očekujem da će se monetarna politika promijeniti te bi kuna i dalje trebala ostati stabilna u odnosu na euro.
‘Sljedeće godine u ovo vrijeme bit ćemo milijunaši’ (Derek Del Boy Trotter, ‘Only Fools and Horses’). Nećemo. Ideje da bogatstvo i blagostanje dolaze bez rada nestale su ispuhivanjem balona na tržištima kapitala i nekretnina od 2008. naovamo. Ipak, 2016. u našoj domovini to može biti godina optimizma, odgovornog ponašanja i novih prilika. Očekujem da ćemo to znati iskoristiti.