[gallery columns="5" ids="228130,228131,228132,228133,228134"]
Ako bismo igdje trebali tražiti znalce koji znaju kako zemlju izvući iz krize, onda je to tvornica ekonomskih umova – Ekonomski fakultet. No još relativno svježi dekan onoga zagrebačkog Lajoš Žager kaže kako se baš i ne bi miješao u sve ekonomske teme – i to preporučuje svima – nego se držao svojih specijalističkih znanja.
U vrijeme kada je fakultet često u javnosti i kada se na neke profesore slijeva bujica kritika, čak i na njihovu stručnost, to bi, kaže, trebalo imati na umu. Na pitanje bi li prihvatio poziv vlasti da pomogne u osmišljavanju ekonomskog programa poručuje kako nam, zbog složenosti stanja, treba cijeli tim stručnjaka raznih profila. Rješenja ‘iz rukava‘ za njega nisu ozbiljna, kao ni oni koji ih pronose javnim eterom.
• Istupanje dvojice vaših profesora u javnosti, Ivana Lovrinovića i Drage Jakovčevića, na strani Udruge Franak izazvalo je dosta kritika neistomišljenika koji su napali čak i njihovu stručnost. Što vi kažete?
– Kao i svi drugi profesori oni imaju pravo i obvezu javno nastupati i iznositi stajališta. Svojedobno sam već rekao da oni iznose vlastita stajališta, na to imaju pravo kao i svaki član akademske zajednice i za to snose punu odgovornost i zasluge – za svaku izgovorenu i napisanu riječ. Njihovu stručnost koju napadaju slikovito bih objasnio ovako: ako imate zdravstveni problem s okom, sigurno nećete ići ortopedu. Treba voditi računa o tome da u ekonomiji i poslovnoj ekonomiji postoje specijalnosti, razni profesori pokrivaju razna područja, nismo svi stručnjaci za sve. Ako netko ima ambicije ozbiljno se baviti ekonomijom i poslovnom ekonomijom, treba biti svjestan da ne može biti ekonomist općega tipa.
• Tržište rada ne prepoznaje prvostupnike, koji se nakon završene tri godine ne mogu zaposliti, što bi prema Bolonjskoj deklaraciji trebali.
– Bolonjski sustav obrazovanja u Hrvatskoj razlikuje dvije vertikale: stručnu i akademsku. I jedna i druga razina imaju mogućnost preddiplomskog i diplomskog obrazovanja, a postoji i mogućnost integriranog obrazovanja. To je izazvalo dosta zabuna, pa su se pojavili i napisi da Ekonomski fakultet ukida Bolonju. To nije točno. Napokon, i neki drugi fakulteti već dulje imaju integrirane studije pa Bolonja nije ukinuta. Konkretno, na akademskoj vertikali imamo preddiplomski studij koji traje četiri godine i diplomski koji traje godinu. Nakon preddiplomskoga stječe se zvanje prvostupnika, nakon diplomskoga magistar. Svi studenti koji postanu prvostupnici u pravilu nastavljaju studij, to su pokazale generacije, završe četiri godine, napišu završni rad i kreću na diplomski studij. Ako je netko upisao akademsku vertikalu, njega definitivno zanima zvanje magistra ekonomije, ne prvostupnika.
• A što je s ‘trogodišnjim‘ prvostupnicima?
– Kod nas je stručna vertikala, studij traje tri godine, a najesen uvodimo diplomski studij koji će trajati dvije godine. Dakle, nije točno da Bolonju ukidamo, samo je poboljšavamo. Nasuprot tome, na akademskoj vertikali inauguriramo integrirani studij. Zašto? Kod četiri plus jedan događalo se da pišete završni rad, ali zakasnite s ispitom ili dva i gubite godinu. S druge strane, nitko vam nakon četiri godine nije jamčio da ćete imati mogućnost upisa dalje. Završite preddiplomski i upisujete se opet. Dakle, nepotrebno kompliciranje, prije svega za studente. Ovo sada je vrlo čisto, upišete se i idete do kraja. Što se time dobiva? Studenti imaju transparentniju situaciju i prohodnost, s druge strane za državu je jeftinije jer se dosad između statusa prvostupnika i magistra često gubila godina. Dakle, stručni studij također poboljšavamo. Nakon što student završi preddiplomski studij koji traje tri godine, bit će mu omogućen upis na diplomski studij koji traje dvije godine.
Cijeli razgovor možete pročitati u novom broju Lidera.