Ribarska flota u EU past će za 1,4 milijuna tona, što znači 30 posto manje ribe do 2022. u odnosu na pokazatelje iz 2009. godine. Europska komisija predlaže temeljitu reformu zajedničke ribarske politike.
Najnovija studija o ribarstvu koju je proveo World Wild Fund (WWF) upozorava na hitno donošenje reformi, u protivnom bi moglo doći do katastrofalnih posljedica. Nedavno provedena studija pokazuje zabrinjavajuće rezultate, ribarska flota u EU past će za 1,4 milijuna tona, što znači 30 posto manje ribe do 2022. u odnosu na pokazatelje iz 2009. godine. Europska komisija prihvatila se tog problema nametanjem strožih propisa u vodama EU, ali ne na štetu industrije. Predlaže temeljitu reformu zajedničke ribarske politike jer je sadašnja politika potpuno neodrživa i vodi nestanku pojedinih ribljih vrsta.Sadašnji sustav ne djeluje u prilog održivosti, 75 posto ribljeg fonda izloženo je prekomjernom izlovu, a trećina je u zabrinjavajućem stanju. Sustav ne djeluje ni što se europskog tržišta tiče: Europa uvozi dvije trećine ribe koju potroši. Previše ribarskih brodova živi na malim profitima i ovisi o subvencijama. Bez reforme, samo će osam od 136 ribljih vrsta biti na održivoj razini 2022. godine.
Koncesije za ribarenje
Ako se hitno nešto ne poduzme, trenutačni zakoni mogli bi imati ozbiljne posljedice i na zapošljavanje, predviđajući gubitak od 50 tisuća radnih mjesta u ribarstvu do 2022. godine. Ističe se da je dugoročna stabilna opskrba ribom moguća, ali uz ‘održivo upravljanje ribljim resursima‘. Dok zemlje Europske unije bilježe pad izlova za oko 3,7 posto, Norveška i Island svoj izvoz drže na relativno stalnim razinama.WWF predlaže da treba biti dopušten rast riblje populacije u razinama koje mogu podržati maksimalni održivi prinos do 2015. Maksimalni prinos određenih vrsta koje se mogu loviti iz godine u godinu bez nanošenja štete ribljim zalihama. Jedan od važnijih elemenata reforme jest uvođenje mogućnosti prodaje koncesija za ribarenje, čime se namjerava smanjiti prevelika ribarska flota. Ribari bi mogli na tržištu prodati svoje koncesije. Umjesto dosadašnjih godišnjih kvota za izlov, Komisija sada predlaže uvođenje višegodišnjeg planiranja s ciljem da se do 2015. godine dođe na održivu razinu izlova. Komisija također predlaže da se postupno zabrani bacanje u more izlovljene ribe koja nije interesantna tržištu i od 2016. godine sva ulovljena riba morala bi se istovariti u lukama i sve bi ulazilo u dodijeljenu kvotu.
Održivi izlov
Održivo ribarstvo u Europskoj uniji podrazumijeva smanjenje izlova kako bi se pojedinim ribljima vrstama omogućila obnova fonda, a rješenje tog problema vidi se u razvoju akvakulture kao alternative za smanjeni izlov. Ta djelatnosti može donijeti pametan i inovativan rast obalnim i unutarnjim područjima i zaslužuje važniju poziciju u budućem zakonodavstvu. Ako zakonodavci proguraju predložene reforme u ribarstvu i omoguće povratak dionica na ‘održivu razinu‘, može se očekivati oko 2,8 milijuna tona (80%) više ribe u vodama EU.Hrvatska kao pomorska zemlja posebno mora pratiti aktualne izmjene zakona u ribarstvu Europske unije. Ulazak u EU znači prihvaćanje i prilagođavanje europskom zakonodavstvu. Pravovremena reakcija i edukacija jamče uspjeh i izbjegavanje navedenih problema. Naše more, kao i unutrašnje vode pružaju ogroman potencijal koji treba znati iskoristiti i kojim treba pametno i održivo upravljati.
Nema više bacanja ribe
Predlaže se postupna zabrana bacanja u more izlovljene ribe koja ne prolazi tržištu. Od 2016. godine svu ulovljenu ribu moralo bi se istovariti u lukama i sve bi ulazilo u dodijeljenu kvotu