Dok je socijalna ekonomija važan dio europskoga gospodarstva te je pokretač održivog rasta, posebice u vrijeme krize, socijalno ili društveno poduzetništvo u Hrvatskoj tek je u povojima.
Prema istraživanju Europske komisije, socijalno gospodarstvo u EU stvara 10 posto BDP-a i zapošljava više od 11 milijuna radnika ili 4,5 aktivnog stanovništva, a čak četvrtina novoosnovanih tvrtki u sektoru je socijalnog poduzetništva. U Hrvatskoj nema ni podataka niti se vodi evidencija o tome koliko socijalno poduzetništvo sudjeluje u ukupnim ekonomskim aktivnostima i pridonosi BDP-u. Jedini je dostupan podatak onaj međunarodnog projekta GEM (Global Entrepreneurship Monitor) koji prati poduzetničke aktivnosti u zemljama članicama, a koji je objavio da društveno poduzetništvo zauzima samo 0,2 posto hrvatskoga gospodarstva.
Kašnjenje na početku
Prvo istraživanje koje bi trebalo mapirati aktualnu situaciju pokrenuto je na zagrebačkom Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar, vodi ga viši asistent Dražen Šimleša, a trajat će do 2016. Strategija razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva za razdoblje od 2014. do 2020. trebala bi se donijeti do kraja godine, a potpisuje je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. I dok se institucionalni okvir tek stvara, pioniri su i nositelji socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj organizacije civilnog društva, najčešće zadruge, trgovačka društva i udruge koje se bave društveno-gospodarskim djelatnostima.
Teo Petričević, društveni poduzetnik i predsjednik ACT Grupe iz Čakovca, konzorcija organizacija i pojedinaca koje promiču društveno odgovorno ponašanje i poslovanje, ističe da nedostaje političke volje za razvoj socijalnog poduzetništva, ali da nam europski fondovi mogu pomoći u tome. Pri tom spominje socijalni fond EU i Fond za regionalni razvoj čija bi se sredstva mogla povući za financiranje startupova, edukaciju i sustav podrške u socijalnom poduzetništvu. Tu je i EuSEF, odnosno fond socijalnog poduzetništva koji će direktno podupirati razvoj društvenog poduzetništva, a clusteru za eko-društvene inovacije CEDRA HR odobreno je da počne s projektom uspostave tog fonda u idućoj godini, tako da ćemo imati prvi fond EuSEF u Europi, otkriva Petričević. Čini se da je i socijalnom poduzetništvu, kao i cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu, kako su nedavno poručili iz hrvatske Vlade, jedini spas u fondovima EU. Petričević smatra da nije red oslanjati se samo na fondove, nego kaže da i država može nešto poduzeti, pa za početak predlaže primjenjivanje nove direktive EU o javnoj nabavi koja predviđa rezervirane javne nabave samo za društvena poduzeća.
Nema Godota
Čekati državu da nešto osigura i potakne jest kao čekati Godota. To znaju i u zagrebačkoj poslovnoj zajednici Impact Hub koja je ove godine otvorila prvi poslovni inkubator za socijalno poduzetništvo radi pružanja podrške startupovima, ali i svima onima koji rade na društvenim inovacijama i koji žele unaprijediti društvo. Miljenka Plazonić-Bogdan, mentorica inkubatorskog programa, napominje da najbolji primjeri društvenog poduzetništva dolaze izvan Zagreba. Navodi riječki startup E-Glas koji je razvio sustav Serwantess koji slabovidnima omogućuje da glasom kontroliraju sve uređaje u blizini. Najavila je da fondacija Uni Credit želi nagraditi najbolje projekte iz inkubatora koji imaju najveći društveni učinak i održiv poslovni model. Upravo su u tijeku i prijave za program WISE namijenjen ženama koje žele svojom idejom, projektom ili tvrtkom pridonijeti društvu ili to već rade. Program je besplatan i traje šest mjeseci (online putem), a putem njega će polaznice imati priliku razviti potrebne vještine za bavljenje društvenim inovacijama te identificirati potrebne korake kako bi svoju ideju uistinu i ostvarile.