U Hrvatskoj treba brzo, odlučno i transparentno nastaviti privatizaciju svega što nije u javnom i strateškom interesu, poručeno je u ponedjeljak s okruglog stola Hrvatske udruge poslodavaca "HUP-ovih 16: privatno vs. državno".
Bio je to prvi od četiri predviđena skupa s kojih će HUP od stranaka i koalicija koje sudjeluju na izborima tražiti odgovore na 16 pitanja o održivom razvoju i rastu gospodarstva. Sudjelovalo je više od stotinu predstavnika tvrtki i institucija.
- Samo nekoliko sati prije objave datuma izbora, HUP počinje sa serijom gospodarskih skupova jer želimo da se stranke očituju o naših i za hrvatsko gospodarstvo važnih 16 pitanja, među kojima je i ono o teritorijalnom ustroju, o čemu za sada ne govori nijedna stranka, što je jako zabrinjavajuće, kazao je direktor HUP-a Davor Majetić.
Anto Bajo iz Instituta za javne financije podsjeća da je Hrvatska po vrijednosti financijske državne imovine među vodećima među zemljama EU-a jer ona iznosi oko 50 posto hrvatskog BDP-a ili 167 milijardi kuna, ali je sa skromnim prihodima od te imovine na znatno nižem mjestu. To, smatra Bajo, potiče pitanja o kvaliteti upravljanja tom imovinom i potrebi nastavka privatizacije.
Po podacima koje je iznio, 2012. godine je više od tisuću tvrtki bilo u državnom vlasništvu, s 311 milijardi kuna ‘teškom‘ imovinom, ukupnim prihodima od 80,6 milijardi kuna i s oko 140 tisuća zaposlenih. Od 2009. do 2015. primici od prodaje državne financijske imovine iznosili oko 15,5 milijardi kuna, uz istodobne rashode ili izdatke države od oko 8,2 milijarde kuna za dokapitalizacije, kaže Bajo.
Ističe kako nije točno da se privatizacijom može bitnije smanjiti javni dug, jer je njome do sada smanjeno tek oko 0,4 posto javnog duga, ali dodaje da ona može pomoći u puno toga, poput rasterećenju državnog proračuna.
Predstojnik DUUDI-ja Mladen Pejnović upozorava da privatizaciju određuje tržišna potražnja, koja je za hrvatska trgovačka društva koja su se nudila natječajima bila skromna ili gotovo nikakva, ali i da je od trgovačkih društava u državnom vlasništvu u zadnjih par godina ostvarena triput veća dobit nego ikada prije.
Najavljuje da bi Vlada uskoro mogla raspravljati o tome da se članovi nadzornih odbora javnih i državnih tvrtki imenuju nakon savjetovanja s javnošću, a članove uprave bira ‘head huntingom‘ i natječajima. Smatra da će svaka buduća vlast biti ‘razapeta‘ između stručne javnosti koja razumije ekonomsku logiku, i one druge, opće, koja ima drugu logiku.
Sudionici skupa slažu se da u privatizaciju treba ići sve osim nacionalnih strateških interesa i resursa, poput zdravstva, školstva, voda i šuma, pri čemu koordinator svih ekonomskih odbora HDZ-a Domagoj Ivan Milošević naglašava kako HDZ smatra da treba razdvojiti upravljanje tvrtkama i nekretninama u državnom vlasništvu. Tvrtke pritom treba podijeliti na one koje nisu za privatizaciju, koje trebaju strateške partnere i one čije udjele treba prodati na Zagrebačkoj burzi, drži on.
- Tvrtke treba voditi bez politike i stranaka, a druga razina su NO-i gdje država treba pokazati odgovornost, kazao je Milošević dodavši da su vladajući u zadnje četiri godine malo toga učinili, da nije bilo velikih investicija, niti jedne strukturne reforme, napretka ni profita.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić (SDP), s druge strane ističe da je investicija bilo, primjerice u 44 nova vlaka te da u državnom prometnom resoru više nema gubitaša.
- Stvari su se promijenile. Croatia Airlines, HŽ Cargo, Jadrolinija, Hrvatska pošta i druge tvrtke sada su stabilne iako su prije četiri godine bile nespremne za liberalizaciju tržišta. Ponosni smo što je oko devet tisuća radnika otišlo iz prometnog sektora, bez sukoba, uz stimulativne otpremnine za što su zaslužne uprave poduzeća, kazao je Hajdaš Dončić.
Dodao je da su sve tvrtke u njegovom resoru završile ili su u procesu restrukturiranja i da ih gotovo sve osim Hrvatskih cesta i HŽ Infrastrukture u dogledno vrijeme čeka privatizacija.
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja i predsjednik Uprave Luke Ploče Ivan Pavlović također smatraju da treba restrukturirati, ali i ugasiti sve što nosi gubitke. Smatraju i da je problem u državi koja još uvijek nije uspjela na pravi način definirati brojne zakonske okvire pa i ne vrijede za svakoga isto, od pomorskog dobra, koncesija za marine i drugih.