Posljedica smanjenja poslovnih aktivnosti na minimum u Italiji tijekom kolovoza jest da je u tome mjesecu hrvatski izvoz na naše najveće tržište bio 40 posto manji od mjesečnog prosjeka
Sva je sreća što Državni zavod za statistiku objavljuje dan za danom podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom za određeno razdoblje te prvu procjenu za idući mjesec. Zbog toga nismo morali dugo zdvajati nad podacima za prvih osam mjeseci, preciznije nad slabim izvoznim rezultatom u kolovozu jer je idućega radnog dana stigla prva procjena za devet mjeseci iz koje se vidi da se u rujnu izvoz vratio na visoke razine.
Isto svake godine
U kolovozu je, naime, izvoz iznosio svega 772 milijuna eura, što znači da je bio na gotovo identičnoj razini kao i lani u kolovozu, a u rujnu je ponovno preskočio milijardu eura i vratio se u ‘kolotečinu‘ pristojne stope rasta. Od početka ove godine vrijednost robnog izvoza na mjesečnoj je razini kontinuirano rasla, od 740 milijuna eura u siječnju pa sve do rekordnih 1,09 milijardi eura ostvarenih u srpnju, koji je bio drugi mjesec zaredom u kojem je izvoz premašio milijardu eura. U kolovozu je taj trend rasta nakratko zaustavljen, što se prema svemu sudeći može pripisati prije svega talijanskom ‘ferragostu‘. Prosječni mjesečni izvoz u Italiju u prvih sedam mjeseci iznosio je oko 130 milijuna eura, a u kolovozu je u Italiju izvezeno robe u 40 posto manjoj vrijednosti (77 milijuna eura). Visok pad izvoza u Italiju u kolovozu nije obilježje samo ove godine, već je to pravilo svake godine. Drugim riječima, kada su poslovni partneri s našega najvećeg izvoznog tržišta na godišnjem odmoru, kada se u Italiji poslovne aktivnosti svedu na minimum, pati hrvatski izvoz. A posljedično i BDP, kojemu je izvoz jedan od najvažnijih pokretača rasta.
Premda je stoga u kolovozu došlo do kratkoročnog usporavanja rasta izvoza, kumulativno je u osam mjeseci izvoz ipak porastao gotovo 11 posto, a uvoz je rastao prema znatno manjim stopama. To se, međutim, nije znatnije odrazilo na robni deficit, jer je rast vrijednosti uvoza u apsolutnim iznosima vrlo blizu povećanju vrijednosti izvoza.
Efekti trgovine
Najveći utjecaj na rast izvoza imao je rast izvoza brodova, gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme, motornih vozila, prehrambenih proizvoda te proizvoda farmaceutske industrije.
– Kako je više puta navedeno, dio povećanja izvoza posljedica je povećane domaće proizvodnje, što se posebno odnosi na brodogradnju kod koje je rast proizvodnje u osam mjeseci iznosio 38,3 posto, a jedan dio povećane trgovine robom inozemnog podrijetla. Efekti trgovine posebno su vidljivi u trgovini motornim vozilima, a statistika robne razmjene upućuje i na visoku vrijednost izvoza i uvoza kože te srodnih proizvoda – komentira Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.