Mladenka Grgić, predsjednica Nadzornog odbora Euroherc osiguranja i supruga Dubravka Grgića, osnivača Koncerna Agram u sklopu kojeg posluje i Euroherc, i ove se godine našla među top deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa prema izboru tjednika Lider zauzevši petu poziciju na listi. Za Lider govori što misli o položaju žena u današnjem poslovnom svijetu.
- Nesporno je da žene daju izniman doprinos svim sferama društva, pa tako i upravljačkim strukturama trgovačkih društava, ukoliko se na tim pozicijama nalaze. U posljednje vrijeme učestalo se raspravlja o uvođenju i zakonskom reguliranju tzv. ženskih kvota. Svatko tko se barem jednom našao na jednoj od tih funkcija, zna da tu poziciju nije dobio prema nekoj kvoti ili propisu nego isključivo prema kriteriju zasluge, individualnih sposobnosti te postignutih rezultata – barem kada je riječ o privatnom sektoru kojem i sama pripadam. Uvođenje zakonskih kvota ne bi bilo prihvatljivo u privatnim tvrtkama iz jednostavnog razloga što bi se takvim zahvatom zakonodavca „dokinulo“ metodu diferencijacije. Upravo ovom metodom pravi se jasna razlika između najkvalitetnijih zaposlenika, pozitivnog ozračja i onih loših. Takav sustav odabira je za svaku poslovnu organizaciju najdjelotvorniji jer joj omogućava sastaviti najbolje timove - kaže Grgić na pitanje što misli o uvođenju i zakonskom reguliranju obveznih ženskih kvota u upravama i nadzornim odborima.
Navodi kako brojna istraživanja kao i nesporni statistički pokazatelji ukazuju na podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama ne samo u upravljačkim strukturama trgovačkih društava nego u svim sferama javnog i političkog djelovanja.
- Sindrom tzv. staklenog stropa predmet je učestalih rasprava, propitivanja, istraživanja ne bi li se pronašli i stvarni uzroci takvome stanju. O načinima i metodama kojima bi se mogla postići veća zastupljenost žena na najvišim upravljačkim pozicijama, bolje da nešto kažu oni koji se tom problematikom bave jer su kompetentniji – kaže Grgić, dodajući da u sustavu kojem pripada ne primjećuje neke osobite prepreke za profesionalno napredovanje žena te da udio žena u upravljačkim strukturama iznosi visokih 38 posto što je daleko iznad prosjeka koji se spominju u raznim istraživanjima i statističkim pokazateljima.
Kao najbolji primjer ističe Polikliniku Sunce u kojoj obnaša dužnost predsjednice Upravnog vijeća u čijoj je nadležnosti odabir i imenovanje ravnatelja tih ustanova. Od ukupno osam ravnatelja njih šest su žene, liječnice koje su prepoznale mogućnost bolje afirmacije u privatnom sektoru. U javnom zdravstvu, dodaje, nemamo takve primjere.
Grgić smatra da će se svaka ambiciozna žena u Hrvatskoj složiti s tvrdnjom da postoje poteškoće vezano uz profesionalni razvoj na radnom mjestu te organizacije privatnog života uz koji ide rađanje i podizanje djece.
- Jedan dio žena vrlo uspješno koordinira privatno i poslovno dok je nekima takva mogućnost iz raznoraznih razloga otežana. Nije za očekivati da će sustav prilagoditi ženama, a žene trebaju mijenjati sustav gdje god je to moguće – ističe.
Ne slaže se s tezom da se žene, barem u privatnom sektoru, trebaju truditi i raditi više i dulje od muškaraca za isti rezultat u smislu plaća i pozicija.
- Sustav nagrađivanja ne smije biti diskriminirajući i nepravedan. O muškim i ženskim prioritetima moglo bi se raspravljati prema različitim aspektima, psihološkim, radnim, a jedan je definitivno svojstven samo ženama - odijevanje i izgled. Kod muške poslovne populacije to je manji prioritet. Ne mogu ih zamisliti da hodaju primjerice u štiklama – kaže Grgić.
Kada je riječ o osobnim iskustvima kaže: „S obzirom na svoju sadašnju dob – mogu samo reći „pamtim samo sretne dane“. Pravodobno uloženi trud u svaki segment mog privatnog i poslovnog života višestruko je nagrađen i danas sam ponosna na sve što sam postigla, zahvaljujući svojoj ambiciji, trudu i zalaganju, ali i velikoj i nesebičnoj pomoći članova obitelji koji su bili u mogućnosti, a bilo ih je dosta.“