Poslovna scena
StoryEditor

Rast izvoza hrane počiva na proizvodima niske dodane vrijednosti

30. Srpanj 2015.
Piše:
lider.media

Prije ulaska u EU vodile su rasprave o utjecaju pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na poljoprivredno-prehrambeni sektor. Bilo je mnogo pesimizma. Kako će iscrpljeni sektor proizvodnje hrane nakon petogodišnje krize, koji je uživao veliku zaštitu na domaćem tržištu te trgovinske pogodnosti na tržištu Cefte, preživjeti punu harmonizacija s propisma EU uz primjenu carina i poticaja u međunarodnoj razmjeni koji se primjenjuju za sve zemlje članice EU. Konkurencija u proizvodnji hrane na tržištu Europske unije snažna je i očekivanja o ishodu tržišne utakmice nisu bila nimalo optimistična.

Šok prevladan tek lani

I zaista, 2013. godina donijela je kumulativni stres, cijeli niz negativnih šokova djelovao je istovremeno. Ukidanje svih zaštitnih carina na domaćem tržištu, bitno pogoršani trgovinski uvjeti na tržištu Cefte i promjene sustava isplate potpora poljoprivednom sektoru rezultirali su mnogobrojnim negativnim pokazateljima u 2013. godini. Bio je prisutan snažan rast uvoza i istovremeno pad izvoza. Izvoz je u 2013. godini iznosio 1,2 milijarde eura, što je bio pad od 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu uz istovremeni rast uvoza od 6,4 posto, na 2,2 milijarde eura.

Godina 2014. već donosi bitno bolje pokazatelje. U poljoprivredi dolazi do rasta vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede i ribarstva u odnosu na prethodnu godinu za 8,3 posto. U prehrambenoj industriji nakon što je dvije godine bilježila negativne stope u 2014. godini dolazi do rasta, vidi se oporavak izvoza i poboljšanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

U 2014. godini Hrvatska je izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,34 milijarde eura. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu vrijednost izvoza povećana je za 10,9 posto ili iskazano apsolutnim pokazateljima za 131 milijun eura. U istom razdoblju uvezli smo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,3 milijarde eura, što je promatrano u odnosu na prethodnu godinu povećanje vrijednosti uvoza od 8,9 posto. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2014. godini rezultirala je deficitom od 982 milijuna eura.  

Pozitivni pomaci

Prema podacima DZS-a o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za razdoblje siječanj – travanj 2015. godine vide se snažni pozitivni pomaci u izvozu hrane. Vrijednost izvoza proizvoda  poljoprivrede, šumarstva i ribarstva rasla je za 22,2 posto, skoro 300 milijuna kuna više nego prethodne godine. Vrijednost izvoza narasla je na 1,44 milijarde kuna i gotovo dostigla vrijednost uvoza, koji je rastao znatno manje, za 12,9 posto. Naravno da još uvijek uvozimo proizvoda prehrambene industrije za skoro 1,7 milijardi kuna više nego izvozimo, ali pokrivenost uvoza izvozom bitno je poboljšana.

Najveće povećanje izvoza u razdoblju od siječnja do travnja 2015. godine u odnosu na razdoblje od siječnja do travanja prošle godine ostvarujemo u izvozu žitarica, kakaa i proizvoda od kakaa, ribe i proizvoda ribarstva, uljanog sjemenja i raznog zrnja, industrijskog i ljekovitog bilja, slame i stočne hrane, proizvoda od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka te slastičarskih proizvoda. Najviše uvozimo razne vrste prehrambenih proizvoda, sojine uljane pogače, svježe i zamrznuto svinjsko meso, razne pekarske proizvode, proizvode od kakaa, voće i povrće.

Važno je da raste izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište EU, za 30,5 posto, i na tom smo tržištu ostvarili 49,7 posto ukupne vrijednosti izvoza. Najvažnija su izvozna tržišta BiH, Slovenija, Italija,  Srbija i Japan (u koji izvozimo tune za 35 milijuna eura). Kod uvoza i dalje su najprisutniji snažni europski proizvođači hrane:  Njemačka, Italija, Mađarska, Nizozemska i Poljska.

Promatrajući podatke o rastu izvoza, pozitivne pokazatelje u 2014. godini, a naročito u 2015. godini, moramo biti zadovoljni jer se trend izvoza bitno poboljšao. Ali ne možemo biti zadovoljni strukturom tog izvoza ni prema proizvodima koji bilježe rast izvoza ni prema tržištima. Počeli smo izvoziti više proizvoda manje dodane vrijednosti, prisutni smo na manje zahtijevnim izvoznim tržištima. Uvozimo hranu iz najkonkurentnijih tržišta Europske unije s vrlo snažnom proizvodnjom. Za daljnje pozitivne trendove bit će potrebno bitno povećati konkurentnost i produktivnost naše proizvodnje i u poljoprivredi i u prehrambenoj industriji jer bilježimo izrazito loše pokazatelje u odnosu na europski prosjek i gotovo sve članice EU.

23. studeni 2024 02:08