Buduća hrvatska vlada, ma u kojem sastavu bila, mogla bi se vrlo lako suočiti s problemom kako vratiti osam milijardi kuna bankama ‘pogođenima’ zakonima o švicarskom franku.
Samo desetak dana nakon izglasavanja Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o potrošačkom kreditiranju, potkraj rujna ili početkom listopada u Ministarstvo vanjskih poslova stigli su prijedlozi banaka za mirenje. Korak je to prije arbitraže na Međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu na temelju bilateralnih ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i drugih zemalja, što znači da su banke poslale poruku Vladi da je ona, doduše, dobila bitku za švicarac, ali ne i rat.
Nemamo potpunu informaciju je li riječ o svih osam banaka koje su morale rezervirati sredstva kako bi isplatile korisnike kredita u švicarskim francima, no čak i da nisu sve predložile mirenje (vjerojatnije je da jesu jer tako pritišću Vladu), može se vrlo brzo očekivati i to. Iz Ministarstva vanjskih poslova nismo dobili potvrdu o prijedlogu za mirenje. Tek je u zadnji čas stigao odgovor da se obratimo Ministarstvu financija. Međutim, budući da je riječ o proceduri koja se temelji na bilateralnim ugovorima o zaštiti ulaganja potpisanima između Hrvatske i drugih zemalja, za to je mjerodavno Ministarstvo vanjskih poslova, odnosno Samostalni sektor za trgovinsku politiku i gospodarsku multilateralu. Načelnica tog sektora jest Darija Sinjeri, a prema riječima sugovornika koji je htio ostati anoniman, u njemu je zavladala velika nervoza zbog tog prijedloga banaka, to više što su upravo u tom sektoru bili protiv donošenja spomenutih zakona. Naime, na Vladu se ljute što nije ni nastojala razmotriti moguće posljedice donošenja dvaju zakona čija bi posljedica moglo biti rješavanje spora s bankama na Arbitražnom sudu u Washingtonu.
Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera.