Za jedan od važnijih programa ‘europske vlade’ namijenjen istraživanju i inovacijama - Obzor 2020. (Horizon 2020) - hrvatski inovativni poduzetnici već su zagrizli. Većina natječaja za 2014., za taj program koji predviđa u idućih sedam godina financijsku omotnicu od oko 80 milijardi eura, već je otvorena.
Prijaviti se planira IN2. No vlasniku tvrtke Anti Mandiću to na prvi pogled izgleda prilično složeno, dosta administriranja, uvjetovanja i proceduralnih začkoljica, iako je jedna od novosti koju Obzor 2020 predstavlja težnja ka smanjenju administrativnih prepreka pri apliciranju za potpore.
- Ne vjerujem u modele rasta gdje nekakvo administrativni tijelo prikuplja i onda, po nekakvoj svojoj prosudbi i složenim kriterijima, većinom subjektivnih, distribuira ogroman novac. Američki model kojeg otjelovljuje Silicon Valley sigurno nije nastao, niti se dalje razvija, na taj način, a Južna Koreja i Japan su dobro uređene i centralno vođene države. U ovakvim modelima dobro prolaze, odnosno novce dobivaju, oni koji se dobro snalaze u formalnom, a ne inovativnom dijelu poduzetništva. Volio bih da griješim, ali smatram da malo domaćih tvrtki ima potrebnu vještinu, iskustvo i resurse za uspješno natjecanje u dobivanju tih sredstava - uvjeren je Mandić.
No ti ga neće obeshrabriti kod prijave. Tako ni Oikon, Institut za primijenjenu ekologiju, privatni znanstven iinstitut/konzultantska kuća koje djeluje u području primijenjene ekologije – od davanja savjetodavnih usluga do izrade cjelovitih specijalističkih studija. Ravnatelj Oikona Zdravko Špirić govori da su već sada dio dva konzorcija koji pripremaju prijave za natječaj. - Vjerujemo da će dosadašnje reference naših partnera, ali i Oikona, osigurati mjesto u pobjedničkim prijavama - govori ravnatelj Oikona koji je uspješan u korištenju sredstva iz EU fondova za provedbu znanstvenih istraživanja.
Priprema dokumentacije počela je i u Rimac Automobilima gdje već sada vide kako bi se rast njihovog poslovanja idealno uklopio u navedeni program. Oni za sada nisu zaprimili nikakva sredstva od programa europske vlade, a najveći problem je bio što su mlada tvrtka u razvoju koja u početku nije poslovala pozitivno. Svjesni su da ovakvi natječaji iziskuju puno priprema i truda, ali na kraju se isplati. Do sada su uspješno aplicirali za natječaj Poticanja Inovativnog poduzetništva Ministarstva poduzetništva i obrta i nedavno su, kažu u toj tvrtki, saznali kako su bili uspješni i na BICRO-vom natječaju za Provjeru inovativnog koncepta.
I privatni DNA laboratorij Genos ima velika očekivanja od prijava projekata. Čak štoviše, na nedavnoj prezentaciji Horizon 2020 Genos je bio jedna od tri SME tvrtke (male i srednje) koje su prezentirale svoja iskustva na projektima EU, a ona su bila i više nego dobra.Također, Teddy the Guardian, mlada europska IT tvrtka okrenuta novim tehnološkim rješenjima, namjerava se prijaviti. Oni se dosad nisu imali prilike susresti sa sličnim programima takve veličine, ali osnivačice Josipa Majić i Ana Burica vjeruju da će biti prepoznati kao tvrtka puna potencijala za gradnju novoga europskog tržišta temeljenog na inovacijama.Oni su posebno zainteresirani za ‘Industrijsko vodstvo‘ , prioritet koji cilja na pružanje potpora nanotehnologijama i ICT-u, te za ‘Društvene izazove‘ koji pružaju mogućnost potpora za sedam grana, među ostalim i zdravstvu, odnosno medicini koja je u njihovom području interesa.
Naime, Struktura Horizona 2020 temelji se na tri glavna prioriteta: ‘Izvrsna znanost‘ (Excellent Science), ‘Industrijsko vodstvo‘ (Industrial Leadership) i ‘Društveni izazovi‘ (Societal Challange). Svaki prioritet ima svoje posebne ciljeve koji se ostvaruju provedbom specifičnih aktivnosti. Prioritet ‘Industrijsko vodstvo‘, pojašnjavaju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, usmjeren je ubrzanju razvoja tehnologija i inovacija koje će poduprijeti gospodarstvo te pomoći inovativnim europskim malim i srednjim poduzećima da izrastu u vodeće svjetske kompanije. Posebni ciljevi ovog prioritetnog područja su: vodstvo u ključnim i industrijskim tehnologijama, pristup rizičnom financiranju i inovacije u malim i srednjim poduzećima.U okviru posebnog cilja - inovacije u malim i srednjih poduzećima - nastojat će se izgraditi kapacitet malih i srednjih poduzeća za upravljanje inovacijama, odnosno sposobnost malih i srednjih poduzeća da upravljaju inovacijskim procesom od stvaranja ideje do njezinog plasmana na tržište te će se u tu svrhu provoditi posebna vrsta aktivnosti pod nazivom „SME instrument“. Radi se o novoj aktivnosti usmjerenoj na poduzeća i orijentiranoj na tržište kojom se želi poduprijeti inovacijske aktivnosti malih i srednjih poduzeća (MSP) s ciljem privlačenja što većeg broja MSP-ova u program Obzor 2020., pružanja potpore većem opsegu aktivnosti i povećanja gospodarskog učinka projektnih rezultata. ‘SME instrument‘ je usmjeren financijskim potrebama međunarodno orijentiranih MSP-ova u njihovom ostvarivanju visokorizičnih inovativnih ideja s visokim inovacijskim potencijalom. Namjera je poduprijeti projekte s europskom dimenzijom koji vode do radikalnih promjena u vođenju poslovanja (proizvodi, procesi, usluge, marketing itd.). Na taj će se način poduzećima otvoriti nova tržišta, poticati gospodarski rast i omogućiti visok povrat investicije. ‘SME instrument‘ je namijenjen svim tipovima inovativnih MSP-ova u svim sektorima.- Do sada se nismo imali prilike susresti sa sličnim programima takve veličine, no vjerujemo kako ćemo biti prepoznati kao savršeni kandidat i tvrtka puna potencijala za gradnju novog europskog tržišta temeljenog na inovacijama - ističe Burica.
Za razliku od njih, neke tvrtke već su sudjelovale u prethodnim okvirnim programima EU za istraživanja. U Sedmom okvirnom programu (FP7), koji se provodio od 2007. do 2013., od ukupno 359 partnera iz Hrvatske, 70 je malih i srednjih poduzeća. Hrvatski su partneri ugovorili najveći broj projekata (41 od ukupno 283) upravo u tematskom području ‘Istraživanja u korist malih i srednjih poduzeća‘. U FP7 sudjelovala je i Poslovna inteligencija. U zadnjem krugu FP7 poziva za ICT projekte koji je završen u travnju prošle godine, kao članica konzorcija kojem je bio nositelj Fraunhofer institut iz Njemačke, prijavili su se i dobili istraživački projekt FERARI (Flexible Event pRocessing for big dAta aRchItectures), kao ukupno šesti najbolje ocijenjeni od više od 20 prijavljenih projekata u području Small or medium-scale focused research project (STREP), od kojih je financiranje odobreno za deset. Projekt službeno počinje 1. veljače 2014. i baviti će se istraživanjem novih mogućnosti i algoritama za obradu machine-to-machine podataka u komunikacijskim mrežama, a biti će financiran s nešto manje od tri milijuna eura, od kojih će dio dobiti i Poslovna inteligencija, primarno za finaciranje istraživačkog rada. Suvlasnik Poslovne inteligencije Dražen Oreščanin kaže da je sudjelovanje u Horizont 2020 prirodni nastavak njihovih aktivnosti i istraživačkih projekata te su primarno zainteresirani za pozive iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, podpodručja ‘Content technologies and information management‘.
U FP7 projekte su iz Hrvatske do sada uglavnom bili uključeni fakulteti i znanstveni instituti i relativno malo privatnih tvrtki, no Oreščanin vjeruje da će u Horizont 2020 biti uključeno više tvrtki. - Bitno je uključiti se na vrijeme u program i naći kvalitetne partnere koji već imaju iskustva u takvim projektima, kako bi se mogla napisati kvalitetna prijava projekta. Naravno, ključno je i koncentrirati se na projekte iz područja u kojem tvrtka ima ekspertizu. To se ne odnosi samo na projekte iz ICT područja, nego i na ostale inovativne industrije: farmaciju, biotehnologiju i mnoge druge - ističe Oreščanin. Budući da je novi program Horizon 2020. još više usmjeren inovacijama i podupiranju malih i srednjih tvrtki od svojih prethodnika, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta očekuju još intenzivnije i uspješnije sudjelovanje hrvatskih tvrtki.