Poslovna scena
StoryEditor

Zbog slabe naplate poreza izgubljeno 168 milijardi eura

11. Rujan 2015.

Usprkos uloženom velikom trudu Europske unije u pogledu boljeg prikupljanja poreza, posebice kralja svih poreza PDV-a, nakon što je primijećen neugodan manjak novca u državnim blagajnama diljem Unije, naplata se nije bitno poboljšala.

Prema izvješću Europske komisije objavljenom prošlog tjedna, prikupljanje PDV-a u na području Unije nije se previše poboljšalo, što je vidljivo iz analize brojki iz 2013. Takozvani ‘PDV raskorak‘, razlika između očekivanog i stvarno prikupljenog PDV-a, ne samo da se nije smanjio, već se u čak 11 država članica i povećao u promatranom razdoblju, a u 15 njih ipak je zabilježen napredak u tom pogledu.

Hrvatska izvan statistike

Slučajnost je htjela, pak, da je baš Hrvatska, pored Cipra, jedna od dviju članica koje nedostaju u toj statistici zbog nedostupnih podataka. Izgubljeni iznos tako je procijenjen na ukupno 168 milijardi eura, što je sasvim solidnih 15,2 posto prihoda izgubljenog zbog prijevare, evazije, nelikvidnosti i ostalih uobičajenih uzroka slabe naplate poreza. Ukratko, malo je problem slaba ekonomija, malo slaba volja za plaćanje poreza.

Prema relativnom kriteriju uvjerljivi rekorder je Rumunjska, koja je na sigurnom prvom mjestu bila 2012., ali i 2013., kada je ‘raskorak‘ bio veći od 40 posto. Ako se gleda 2013., u prvih pet još su se smjestile Litva (37,7 posto), Slovačka (34,9 posto), Grčka (34 posto) i Italija (33,6 posto), a na suprotnoj strani spektra nalaze se Finska (4,1 posto), Nizozemska (4,2 posto), Švedska (4,3 posto), Luksemburg (5,1 posto) i Slovenija (5,8 posto).

I Njemačka u minusu

U apsolutnim iznosima, pak, najviše novca izgubljeno je u Italiji, gdje je raskorak iznosio za sve ostale savršeno nedostižnih 47,5 milijardi eura, potom u Njemačkoj, koja je zabilježila 24 milijarde nenaplaćenih eura PDV-a, a prvo sljedeće je Ujedinjeno Kraljevstvo s ‘tek‘ 15 milijardi eura izgubljenih u procjepu između očekivanja i stvarnosti.

Izvješće stoga ukazuje na slabu efikasnost dosad provedenih mjera poput čvršćeg stajališta prema poreznoj prijevari i bolje provedbe naplate na nacionalnoj razini, reforme sustava PDV-a pokrenute još 2011., mehanizma za brzu reakciju, mjera na razini EU za pojednostavljivanje plaćanja poreza itd. Krivnja za slabe rezultate u nizu članica je, jasno, podijeljena, jer ovlasti Komisije u tom su području donekle ograničene i najveći dio posla zapravo otpada na članice, stoga i kvaliteta naplate ovisi o efikasnosti njihove administracije i sudstva.

23. studeni 2024 02:06