Cijena sirove nafte, zlata, bakra i popriličan broj drugih roba na najnižim su razinama u proteklih 16 godina, izbrisavši sve dobitke ostvarene tijekom rasta kineskog gospodarstva u prvom desetljeću novog milenija.
Glavni razlog nije usporavanje potražnje već to što ona nije rasla jednakom dinamikom rasta ponude, pa je ta strana postala prevelika na vagi. Sve veća proizvodnja ključnih roba kao što su nafta, kukuruz i željezna rudača jednostavno ne nalazi tržište i logične su onda sve niže cijene u trgovanju tim materijalima kako bi se napravila ravnoteža ponude i potražnje, tvrdi Ole Hansen, rukovoditelj sektora roba u Saxo Banci.
Financijski i fizički ulagači u zlato već neko vrijeme traže druge mogućnosti, pa je primjerice zlato u srpnju doseglo nove višegodišnje rekorde najnižih cijena kako su hedge fondove i ulagači s ETF-ovima rasprodavali žuti metal, pojašnjava Hansen. Podsjeća ipak da je nervoza radi devalvacija u Kini pomogla u oporavku na razinu od 1170 dolara za uncu, ali kako se nastavljaju procjene oko Fed-ove odluke za kamatnu stopu, zlato će i dalje biti pod pritiskom iako bi povećana tržišna nesigurnost te pad vrijednosti valuta i dionica na tržištima u razvoju značili potražnju za alternativnim investicijama.
- Naša procjena za zlato do kraja godine je rast na 1275 dolara za uncu, osim ako se u nekom trenutku ne dogodi značajni pad ispod 1080 dolara. S obzirom na očekivanja sa zlatom, ali i industrijskim metalima, srebro bi do kraja godine trebalo imati bolje rezultate od zlata, odnosno očekujem da će krajem 2015. doći do 17 dolara za uncu – kaže Hansen te u kratkom osvrtu na kukuruz dodaje da će obilna ponuda iz Sjeverne i Južne Amerike popuniti zalihe pred nadolazeću zimu i stoga, ako se ne dogodi neki poremećaj u zadnji trenutak pred žetvu, cijena kukuruza ima ograničeni potencijal za rast.
Bakar je glavno mjerilo s kojim tržište pokušava odgonetnuti kakva će biti potražnja najvećeg svjetskog potrošača, Kine. Kako sve više vlada zabrinutost da će usporavanje kineskog gospodarstva biti brže no što se očekivalo, cijena bakra klizi i trenutno je na najnižim razinama od recesije iz 2009. godine, poručuju iz Saxo Banke. Ponuda pak raste u očekivanju nastavka snažne potražnje u zemljama u razvoju, ne samo u Kini. Kako je i u tom području došlo do kočenja, tek se očekuje odgovor proizvođača bakra. U skladu s time, rast je limitiran, no pomaci su mogući s obzirom na stimulativne mjere koje potiče Kina. Vjerujem stoga da će se bakar oporaviti s trenutnih niskih razina prema 5500 dolara za tonu, prema kraju godine, ističe Hansen.
- Za sirovu naftu trenutno vrijedi uzrečica ‘prvo mora biti gore, da bi bilo bolje‘, s kojom se slažemo s većinom igrača na tržištu. Nafta je pod pritiskom kroničnog viška u proizvodnji, s članicama Opeca koje su u očaju za gotovinom ubrzale proizvodnju dok se obrnuti slijed događaja kod američkih proizvođača iz škriljevca tek očekuje. S obzirom da se u sljedeća tri mjeseca očekuje smanjenje potražnje u rafinerijama u SAD-u zbog sezonskih faktora, zalihe će se dodatno popuniti, s trenutnih oko 100 milijuna barela više od petogodišnjeg prosjeka – pojašnjava Hansen i zaključuje da tek treba vidjeti značajniji pad u proizvodnji radi prevladavajućeg mišljenja da je cijena od 40 dolara za barel neprofitabilna za mnoge proizvođače u SAD-u.
- Najnoviji događaji u Kini kao najvećeg uvoznika sirove nafte, dodatno zabrinjavaju jer svako smanjenje u potražnji, donijet će nove prekomjerne količine u ponudi i moguće gubitke onim proizvođačima koji su već previše izloženi, prije no što se proizvodnja eventualno smanji. Do kraja godine vjerujem da će tip nafte WTI s američkog tržišta doći do 55 dolara za barel, ali i da će biti puno trzavica na tom putu, zaključuje prvi čovjek za tržište roba u Saxo Banci.