Tržište državnih obveznica na području SIE posljednjih godina dobiva na važnosti, kako se popravljao relativni rejting tih država u odnosu na članice eurozone (za nekoliko država SIE rejting je poboljšan, dok je rejting mnogih članica eurozone pogoršan) te su smanjeni rizici (CDS spread). Ove godine naročito, državne obveznice iz SIE istakle su se među najuspješnijim oblicima imovine u Europi zbog pristojnih prinosa u odnosu na fundamentalne pokazatelje/rejtinge, kao i zbog povijesno niske razine kolebljivosti tržišta, kako pokazuje najnoviji izvještaj analitičara Erstea (Erste Group Research) o državnim obveznicama u SIE.
- Niske kamatne stope trenutno su jedna od najzanimljivijih ulagačkih tema, pa u skladu s time vidimo sve više i više institucionalnih ulagača koji žele diversificirati svoje portfelje i zato razmatraju ulaganje u državne obveznice iz regije SIE. S obzirom da tržišna vrijednost tih obveznica značajno raste, odlučili smo uvesti dva Ersteova indeksa radi lakšeg praćenja državnih obveznica iz SIE. Naš glavni zaključak je da su državne obveznice iz regije SIE među najisplativijom vrstom imovine u Europi, te ulaganje u takvu vrstu imovine može znatno smanjiti kolebljivost bez prevelikog kompromisa na strani povrata - rekao je Juraj Kotian, voditelj istraživačkog odjela CEE Macro/Fixed Income Research u sklopu Erste Group.
Prema indeksu Erste CEE Eurobond, ulaganja u euroobveznice država SIE generirala su ove godine veće povrate (6,9%) nego ulaganja u obveznice država SIE u nacionalnim valutama, mjerena u eurima (5,3%), kako pokazuje indeks Erste CEE Local Currency Bond. Oba indeksa pokazuju da su državne obveznice iz regije SIE imale bolje rezultate od petogodišnjih obveznica Njemačke i Francuske, koje su u 2014. imale povrate od samo 3,8%, odnosno 4,6% (uključujući kapitalne dobitke). Zemlje SIE obuhvaćene ovim indeksom su Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija (posljednje dvije nisu uključene u indeks Erste CEE Local Currency Bond budući da su obje članice eurozone).
’- Među obveznicama u nacionalnim valutama, rumunjske petogodišnje obveznice s ukupnim povratom od 9,8% značajno su ispred svih ostalih obveznica u regiji. Glavni razlog za to je činjenica da rumunjska valuta nije oslabjela (kao rezultat uspješnog stabiliziranja od strane rumunjske narodne banke), a višak likvidnosti snizio je prinose. Dok su obveznice u mađarskoj forinti utjecale na pad našeg indeksa Erste CEE Local Currency Bond, euroobveznice mađarske vlade imale su najbolji rezultat, pretekavši svojim godišnjim povratom od 10% čak i talijanske, španjolske te slovenske obveznice. Mađarske euroobveznice najviše su profitirale od smanjenja spreada na državne obveznice u Europi - objasnio je Juraj Kotian.
Sve veće zanimanje ulagača
Euroobveznice u regiji SIE bilježe vrlo dobre rezultate, uzimajući u obzir rizike. Kolebljivost Ersteovog indeksa euroobveznica u SIE (Erste CEE Eurobond Index), mjerenog standardnim devijacijama dnevnih promjena, bila je niža od kolebljivosti pojedinih zemalja SIE pa čak i Njemačke.
Kroz nekoliko proteklih godina primjetno je smanjenje CDS-a u zemljama SIE. U određenoj mjeri, to je povezano s činjenicom da je globalni indeks rizika (VIX) u stalnom padu, kao i premija na rizičnu imovinu. Unatoč zajedničkom opadajućem trendu u svim zemljama SIE, Ersteovi analitičari smatraju kako razlike u razinama CDS-a nisu zanemarive.
- Iako se regija obično promatra kao homogeno područje, čija su tržišta sklona slično reagirati na promjene u globalnom okruženju, čini se da razlike u fundamentima objašnjavanju varijacije u CDS-u unutar regije. Štoviše, čini se da utječu na mjeru u kojoj države reagiraju na rast averzije prema riziku - kaže Kotian.
Reakcija zemlje na promjene u averziji prema riziku na globalnoj razini posebno je usko vezana uz relativni rejting. Drugim riječima, zemlje sa snažnim fundamentima (bolji relativni rejting) otpornije su na globalna previranja.
Ersteovo istraživanje pokazalo je kako bi, s obzirom na trenutnu razinu globalne averzije prema riziku, poboljšanje relativnog rejtinga za jedan stupanj trebalo biti povezano s prosječnim padom razina CDS-a za 30 baznih bodova. Isto tako, očekuje se da će promjene u deficitu tekućeg računa platne bilance imati slične učinke na razine CDS-a, ali u nešto nižoj mjeri (smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance za 1 postotni bod u prosjeku se povezuje s padom CDS-a za 6 baznih bodova).
Što se tiče izgleda i izvedbe obveznica u SIE u zadnjem tromjesečju 2014., ključnu će ulogu igrati razvoj vanjskog okruženja. U cijeloj Europi potencijal za dodatnim padom prinosa u mnogim je zemljama gotovo iscrpljen, a trenutna razina prinosa (u mnogim zemljama ispod 1% na petogodišnje obveznice) ne obuhvaća bilo kakav rizik porasta na adekvatan način. Iz ove perspektive, mnoge obveznice u SIE i dalje nude ujednačeniju distribuciju rizika rasta/pada te povezane dobitke u smislu prinosa. Osim toga, Ersteovi analitičari do kraja godine vide potencijal za kratkoročnu zaradu na tečajnim razlikama u Mađarskoj i Poljskoj, što bi moglo pozitivno utjecati na Ersteov indeks obveznica u lokalnoj valuti u SIE (Erste CEE Local Currency Bond Index).
Vlade imaju dovoljno gotovog novca
Promatrajući situaciju s otplatom i zalihama gotovog novca u zemljama SIE i Turskoj, vidimo da nekoliko zemalja neće biti u pretjeranoj žurbi da izdaju nove obveznice. Očekuje se da će određene zemlje čak i smanjiti razinu javnog duga u četvrtom tromjesečju, ili otkupom obveznica ili nižim iznosom primarnih izdanja, s ciljem usklađivanja s pravilima o visini duga (Slovačka, Mađarska). Ostale zemlje imaju vrlo visoku zalihu gotovog novca (Češka, Slovenija) pa uopće neće morati izdavati nove obveznice u četvrtom kvartalu i nadalje. Međutim, za ostale bi zemlje ranije financiranje otkupa u 2015. godini moglo biti izgledna opcija (npr. za Poljsku); drugi će morati posegnuti za znatnim financiranjem ove godine jer neće moći ispuniti financijski plan ili nemaju gotovog novca na raspolaganju (najočitiji primjer je Rumunjska).
Što se tiče stranih izdanja, očekujemo da će se vlade Hrvatske, Srbije, Rumunjske i Turske okrenuti stranim tržištima kako bi financirali dospijeća u 2015. godini, dok bi Poljska i Slovačka mogle izaći na strana tržišta početkom 2015.
Razina duga po državnim obveznicama u SIE u vlasništvu stranih ulagača trebala bi ostati na stabilnoj razini ili čak porasti, zahvaljujući dodatnim potezima Europske središnje banke (ECB). Banke bi također trebale zadržati razinu potražnje, s obzirom na visoku likvidnosti bankarskih sustava u SIE u cjelini. Iznimka bi mogla biti Mađarska, gdje bi konverzija kredita s valutnom klauzulom u forinte mogla povećati potražnju za likvidnošću u domaćoj valuti, a time i smanjiti apetit banaka za državnim obveznicama.
Središnje banke u regiji trebale bi i dalje držati kratkoročne prinose na postojećim razinama, zadržavajući niske kamatne stope (ili čak dodatno ih snižavajući u Poljskoj i Rumunjskoj). Očekuje se da će stope inflacije u SIE ostati na prilično niskim razinama, uz prosjek niži od 2% u 2015., nakon prognoze od 0,4% za 2014.
- U cjelini, prinosi na državne obveznice u SIE trebali bi ostati na relativno niskoj razini zahvaljujući umjerenoj ponudi, očekivanoj podršci od strane ECB-a, niskoj inflaciji i općenito povoljnoj monetarnoj politici. Kratkoročno će iznimka biti Rumunjska, gdje bi politički rizik mogao povećati spreadove u četvrtom tromjesečju, dok bi relativno niske razine novčanih rezervi i zahtjevna struktura refinanciranja mogli podići prinose. Nasuprot tome, prinosi u Češkoj mogli bi ostati na trenutnim niskim razinama, dok bi omjer spreada i prinosa na obveznice (zbog dobre dostupnosti gotovog novca, nedostatka novih izdanja i solidnih fundamenata) u 2015. čak mogao biti i negativan - rekao je Zoltan Arokszallasi, viši ekonomist u istraživačkm odjelu Fixed Income Research u sklopu Erste Group.
Hrvatska – bruto potrebe za financiranjem i dalje povećane
Zahtjevan profil financiranja nije velika vijest. Hrvatska ima potrebe za financiranjem u visini gotovo 20% BDP-a, više od ostalih zemalja u regiji. Ipak, u dosadašnjem tijeku godine operacije financiranja prošle su prilično glatko, a u zadnjem se tromjesečju očekuje ponovno izdavanje trezorskih zapisa. Ministarstvo financija moglo bi se odlučiti i za manji plasman obveznica (do 500 milijuna eura) na domaćem tržištu.
U 2015. godini bruto potrebe za financiranjem i dalje će biti povećane te se približiti 22% BDP-a. Još jednom, veliki iznos dospijeća trezorskih zapisa (približno 9% BDP-a) povećava potrebe za refinanciranjem, iako bi to trebalo biti vidljivo i na strani obveznica, s obzirom da tri izdanja dospijevaju tijekom 2015. godine. Koristimo procijenjeni proračunski deficit od 4,5% BDP-a za 2015., odnosno u skladu s procedurom prekomjernog deficita u sljedećoj godini predviđamo pokušaj konsolidacije u približnom iznosu od 1 postotnog boda BDP-a. Trenutno ne raspolažemo s detaljima financijskih planova. Očekujemo puno refinanciranje duga po trezorskim zapisima, uglavnom ograničen fokus na proširenje financiranja putem klasičnih kredita te jači fokus na financiranje obveznicama. Očekujemo da bi Ministarstvo financija moglo posegnuti za određenim refinanciranjem u zadnjem tromjesečju 2014., s obzirom da euroobveznice (750 mil. eura) dospijevaju početkom 2015., a trenutak je povoljan za realizaciju dijela potreba za financiranjem u 2015. Kasnije tijekom 2015. očekujemo više aktivnosti na domaćem tržištu, na kojem dospijeva gotovo 1,1 mlrd. eura.