Je li vrijeme za ulaganje novca na tržište kapitala? Kupiti dionice ili udjele u fondovima? Kako uložiti? U što? Komu povjeriti svoj novac? Ovo su neka od vječnih pitanja koja si postavljaju investitori, pogotovo mali ulagači. Čak i ako dobiju odgovore, ostaje tračak sumnje i pitanje: ‘Ali što ako...?’
Bez obzira na to, ako se sumnja, uvijek je najbolje obratiti se profesionalcima koji itekako znaju kako oploditi novac na tržištu kapitala.
Primjeri iz prakse
Ne žele li investitori samostalno upravljati svojim ulagačkim porfeljom, to je onda najbolje prepustiti fondovskim menadžerima. Iako je stanje na domaćem tržištu kapitala blago rečeno mlitavo, odnosno nema previše aktivnosti, možda se polako budi iz višegodišnje hibernacije. A da se i na takvu tržištu može dobro zaraditi, pokazuju rezultati domaćih fondova. Nekoliko njih lani je ostvarilo prinose više od dvadeset posto, što je vrlo dobar rezultat; neki su i nastavili s tolikim rastom.
Trenutačni prinosi
Prošlu godinu najbolji rezultat imala su tri dionička fonda: Fima Equity, Capital Two i KD Victoria. Fima je svojim ulagačima lani zaradila 27,5 posto, Capital Two 26,7 posto, a KD Victoria 25,1 posto. Ti prinosi svakako su vrlo visoki. Fima je nastavila ulagačima donositi zaradu i 2015.: u prva tri mjeseca prinos je bio odličnih 18,2 posto. Capital Two nastavio je rasti, no mnogo manje od Fime. Taj je fond svojim ulagačima u prva tri mjeseca donio prinos od 2,5 posto. KD Victoria ipak nije nastavila lanjski trend. Za sada je u minusu za 0,7 posto. Ipak, spomenuti prinosi nisu jamstvo da će se takav trend nastaviti cijele godine jer tržišta kapitala mogu i pozitivno i negativno reagirati na gospodarska kretanja u Hrvatskoj i Europi te svijetu.
Prva tri
Na prva mjesta u prva tri mjeseca, do 26. ožujka, probili su se fondovi koji ulagačku strategiju usmjeravaju prema stranim tržištima. Prema podacima portala Hrportfolio.hr, na drugome je mjestu, iza Fima Equityja, fond ZB euroaktiv s prinosom od 16,6 posto. Iako je lani završio s minusom od jedan posto, zasad je uvjerljivo poništio taj negativni rezultat i izmamio osmijeh na lica svojih ulagača. S obzirom na to da se njegov portfelj sastoji od respektabilnih svjetskih tvrtki, prinos od 16 posto u prva tri mjeseca uopće ne bi trebao biti iznenađenje. Dakle, prva su tri mjesta u dionicama Novartisa, Deutsche Telekoma i Bayera.
Solidan prinos od 16,5 posto imao je Platinum Blue Chip. I taj fond kao i ZB-ov kupuje dionice uglednih tvrtki poput Siemensa, Bayera, Henkela, Unilevera i Royal Dutsh Shella.
Neatraktivno kod kuće
Nekoliko fondova u Hrvatskoj (izuzev Fima Equityja) ulaže na strana tržišta kapitala i već sada ima prinose više od 15 posto. A to je odličan rezultat i kad bi se održao cijelu godinu, fondovski menadžeri i njihovi ulagači mogli bi slaviti.
Do kraja godine štošta se može dogoditi. Važno je što će svaki fondovski menadžer dati sve od sebe kako bi ostvario što viši prinos. A kako to ostvariti na domaćem tržištu kapitala, već godinama neatraktivnom? Prometi na Zagrebačkoj burzi nisu ni blizu onima koje smo imali priliku vidjeti zlatnih godina 2006. i 2007. Ipak, ima sektora i dionica koji su bez obzira na to prilično atraktivni.
Najviše se izdvaja turistički sektor, koji je nakon godina i godina zanemarivanja napokon malo ogrijalo sunce. Fima Equity dio portfelja ima u turističkim dionicama kao i KD Victoria, a ti su fondovi lani ostvarili prinose od 25 posto, stoga se može očekivati da će slijediti i drugi ulagači i fondovski menadžeri. Ipak, taj je sektor samo dio opće slagalice koja se zove hrvatsko tržište kapitala, na koje utječe mnogo činitelja. Jedan je od najvažnijih politika.
– Kod nas će ova godina biti pod utjecajem nedavnih predsjedničkih i skorašnjih parlamentarnih izbora. Upravo zato i ne očekujemo provedbu većih reformi, a situacija s frankom samo otežava ionako nepovoljnu gospodarsku situaciju koju izrazito opterećuju neprovedene reforme – objašnjava Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa, društva koji upravlja najvećom imovinom u Hrvatskoj.
Ispunjavanje osnovne zadaće
To društvo upravlja s ukupno dvanaest fondova imovine vrijedne iznad tri milijarde kuna. Iako je ta imovina manja nego 2013., to je ponajprije posljedica kretanja imovine njegova novčanog fonda. Taj je fond najveći u Hrvatskoj i u njega ulažu najveći institucionalni ulagači. Kad se priprema veliko izdanje kao što je državna obveznica, ulagači povlače novac iz novčanog fonda i kupuju te obveznice, zato se mogu dogoditi veće razlike u kretanju imovine.
– Zbog nepovoljne gospodarske klime usredotočit ćemo se kao i do sada na tvrtke koje ostvaruju većinu svojih prihoda na stranim tržištima jer su prilike na domaćem tržištu pod pritiskom pada kupovne moći stanovništva i nepovoljnih uvjeta na tržištu rada. Budući da je posljednjih nekoliko godina trend bio delistiranje poduzeća s domaće burze, pozdravljamo nedavne inicijalne javne ponude na domaćoj burzi te se možemo nadati da će u budućnosti tržište kapitala češće biti u funkciji ispunjavanja svoje osnovne zadaće – ističe Krstulović. S obzirom na to da su do sada najave više bile na razini spekulacija, teško je komentirati eventualne privatizacije bez detalja o procesu.
– U svakom slučaju, tržište je željno kvalitetnih ulaganja i moguće bi privatizacije pomogle njegovu oživljavanju. Najviše bi mu pomogla uvrštenja ‘large-cap‘ tvrtki s visokim ‘free-floatom‘ i mnogo ulagača. Takve dionice omogućile bi i razvoj izvedenica te privukle strane ulagače. Ipak, nagađanja o privatizacijama treba uzimati sa zadrškom jer još nema konkretnih informacija – zaključuje Krstulović.