Odbor stambenih štedionica pri Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) ocijenio je danas kako Ministarstvo financija "ne poznaje sustav stambene štednje" i iznosi selektivne podatke Svjetske banke o stambenoj štednji u Hrvatskoj, dok naprotiv Sustav stambene štednje pridonosi državnom proračunu s više od 300 milijuna kuna godišnje.
Ministarstvo financija prije nekoliko dana je na svojim internetskim stranicama otvorilo javnu raspravu o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, u kojem, uz ostalo, predlaže ukidanje državnih poticaja stambene štednje, koji se isplaćuju u visini 10 posto od uplaćenih uloga.
Ministarstvo navodi kako štediše koriste ovaj sustav prvenstveno za štednju, povoljniju nego u komercijalnim bankama radi dobivanja državnih poticajnih sredstava, a po isteku roka od pet godina podižu ušteđeni novac te ga koriste u različite svrhe, a ne za rješavanje stambenog pitanja.
Predsjednik Odbora stambenih štedionica pri HUB-u Zdravko Anđel u današnjem se priopćenju kritički osvrće na te poteze tvrdeći da je "na stranicama Ministarstva financija objavljen tobožnji dokument Svjetske banke o sustavu stambene štednje u Hrvatskoj, te Osvrt u kojem Ministarstvo daje svoje tumačenje Analize Instituta za javne financije o istoj temi".
Odbor stambenih štedionica pri HUB-u tvrdi da "u oba slučaja Ministarstvo stvari prikazuje iskrivljeno".
Ističe da "Ministarstvo nije objavilo cjeloviti dokument Svjetske banke, jer bi se vidjelo da je zapravo riječ o ponudi za provedbu istraživanja o toj temi, a koja je puna pogrešnih početnih uvida".
Iz Odbora komentiraju i Osvrta na Analizu Instituta za javne financije, te navode Ministarstva kako je 44 posto štediša u sustavu starije od 44 godine, da 87 posto kućanstava koji štede žive u vlastitim nekretninama te da u sustavu štede obrazovaniji građani iz urbanih sredina.
Predsjednik Odbora stambenih štedionica s tim u vezi ističe kako "sustav stambene štednje potiče međugeneracijsku solidarnost", te da su "podaci o strukturi štediša u skladu sa strukturom stanovništva u Hrvatskoj".
Kaže kako je "u sustavu 26,5 posto djece i mladih za koje štede roditelji, kako bi buduće stambene potrebe rješavali samostalno, a ne na teret države" te podsjeća da je u ukupnom "stanovništvu Hrvatske u ovoj skupini 27 posto populacije"..
"U sustavu je 29,5 posto štediša starosti od 23 do 44 godine koji prvi puta rješavaju stambeno pitanje, ne nužno kupovinom nove nekretnine već dogradnjom, rekonstrukcijom ili adaptacijom i opremanjem postojeće nekretnine; u ukupnom stanovništvu Hrvatske u ovoj skupini je 27 posto populacije", navodi Odbor.
Podsjeća da je "u sustavu stambene štednje 44 posto štediša starosti iznad 44 godine", da je riječ o "štedišama koji svojom ušteđevinom poboljšavaju uvjete stanovanja ili pomažu mlađim članovima obitelji riješiti stambeno pitanje", te da je u ukupnom stanovništvu u ovoj skupini je 46 posto populacije.
Dodaju kako "55 posto stambenih štediša koji ne koriste kredit, sredstva vlastite stambene štednje koriste za stambene namjene", te ističu kako "stariji pomažu mladima, a roditelji štede za djecu" i da u Hrvatskoj raste potražnja za kreditima za obnovu stambenog fonda.
"Selektivnom interpretacijom Ministarstvo izvodi zaključak da ‘stambena štednja u Republici Hrvatskoj služi isključivo bogatijem sloju građana koji svoj višak prihoda štede uz izrazito povoljne uvjete‘. Tvrdnju potkrepljuje podatkom o godišnjem dohotku štediša od oko 43.000 kuna po članu obitelji. Pretvori li se to u plaću, ispada da se radi o dohotku od 3.583 kn mjesečno, od čega se prosječno oko 300 kn odvaja za stambenu štednju. Zar je tu riječ o bogatijim građanima?", ističu iz Odbora.
Zaključuju da Ministarstvo krivo interpretira podatke, ali i da "iznosi krive podatke. Do sada su štedionice odobrile 5,6 milijardi kuna kredita, a ne 3,5 milijarde kako navodi Ministarstvo", kažu.
Navedenim kreditima je 37 tisuća obitelji riješilo stambeno pitanje ili poboljšalo kvalitetu stanovanja, ističe Odbor stambenih štedionica.
Iz podataka u Analizi vidljivo je da stambene štediše žive u stambenom prostoru niže kvalitete i manje kvadrature od prosjeka Hrvatske, kojem su potrebna ulaganja za kupnju, izgradnju, dogradnju, adaptaciju ili rekonstrukciju. Sva ulaganja u nekretnine pokreću niz industrijskih grana i djelatnosti, i time na lako vidljiv i mjerljiv način doprinose punjenju državnog proračuna, naglašavaju iz Odbora stambenih štedionica.
Predsjednik Odbora zaključuje kako Sustav stambene štednje pridonosi državnom proračunu s više od 300 milijuna kuna prihoda godišnje.
"U slučaju ukidanja poticaja ta bi stavka, u visini od samo 100 milijuna kuna, izostala tek u proračunu za 2016. s obzirom na kašnjenje u isplati. To je daleko manje od prihoda za koji će država biti oštećena ukoliko se ukinu poticaji", zaključuje predsjednik Odbora stambenih štedionica pri HUB-u Zdravko Anđel.