Od početka prošle godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 746 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 403 postupka završilo neuspjelim sklapanjem sporazuma, pokazuju najnoviji podaci Fine.
Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu - 397, a slijede Osijek sa 66, Pula s 52, Rijeka s 39 te Split s 30 pokrenutih izvansudskih postupaka.
Po podacima Fine, od 1. siječnja 2016. do 16. siječnja 2017. pokretanje izvansudskog postupka zatražila su 744 građana i dva obrtnika, odnosno osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza premašuje 463,3 milijuna kuna.
Od ukupnog broja započetih postupaka pred Fininim savjetovalištima do 16. siječnja ove godine, njih 403 je završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, 146, izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku s 41 izdanom potvrdom.
Uz zahtjev za pokretanje postupka, dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka navele kako imaju ukupno 3.899 vjerovnika, a duguju im ukupno 463,3 milijuna kuna.
Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu - 397, a slijede Osijek sa 66, Pula s 52, Rijeka s 39 te Split s 30 pokrenutih izvansudskih postupaka.
Najveći ukupni iznos
Podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju, pak, da je najveći ukupni iznos, veći od 174,7 milijuna kuna, prijavljenim u postupcima koji se vode u savjetovalište u Zagrebu, a slijedi savjetovalište u Splitu, u kojem je pokrenuto 30 postupaka, a prijavljeni iznos dugovanja je veći od 80,2 milijuna kuna. U savjetovalištu u Osijeku prijavljeni su dugovi u ukupnom iznosu od gotovo 37 milijuna kuna, u Puli 31,2 milijuna kuna, a u Dubrovniku 29,8 milijuna kuna.
Iz Fine su na Hinin upit odgovorili i kako je pred savjetovalištima Financijske agencije sklopljeno ukupno 9 izvansudskih sporazuma između potrošača i njihovih vjerovnika.
Kod svakoga od tih 9 izvansudskih sporazuma radi se o tome da je potrošač sklopio izvansudski sporazum samo s jednim, odnosno samo s nekima od svojih vjerovnika, a ne sa svima navedenima u planu ispunjenja obveza.
U takvim slučajevima, kada potrošač nije sklopio izvansudski sporazum sa svim svojim vjerovnicima, savjetovalište mu je dužno izdati potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio te je taj potrošač nadalje ovlašten pokrenuti stečaj potrošača pred nadležnim općinskim sudom, ističu iz Fine. Dodaju i kako se navedena Potvrda ne izdaje samo u slučaju kada je izvansudski sporazum sklopljen sa svim vjerovnicima.
Zakon o stečaju potrošača
Zakon kojim je omogućen osobni bankrot - Zakon o stečaju potrošača - stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.
>>>Zakon o stečaju potrošača je zapravo zakon o njihovoj eutanaziji
Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.