U Hrvatskoj odvjetničkoj komori (HOK) obilježili su danas 36. Dan hrvatskih odvjetnika. Od prvog Dana odvjetnika 1982. pa sve do danas, Dan hrvatskih odvjetnika bio je prigoda da hrvatski odvjetnici i njihovi gosti razgovaraju o aktualnim temama odvjetništva, ali i o temama važnim za funkcioniranje pravosuđa, uvijek u cilju vladavine prava i zaštite prava građana.
Glavna tema ovogodišnjeg Dana bila je ‘Kodeks odvjetničke etike i izazovi današnjice‘ na kojem su domaći i strani odvjetnici pokušali dati odgovore na aktualna pitanja o tome jesu li ugrožene temeljne vrijednosti odvjetničke profesije kao što su samostalnost i neovisnost odvjetnika, vjernost stranci i povjerljiv odnos između odvjetnika i stranke, odnosno odvjetnička tajna.
>>>Zagrebačkim studentima prava omogućena praksa kod odvjetnika
U svom izlaganju predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš podsjetio je da je Kodeks Vijeća odvjetničkih komora Europe (CCBE-a) donesen 1988., a u 28 godina nakon što je ta organizacija osnovana, pretrpio je već tri promjene. O težini problema govori i činjenica da usprkos velikim nastojanjima i težnjama, još uvijek nije donesen globalni i jedinstveni kodeks odvjetničke etike, iako su osnovni postulati neovisnog odvjetništva jednaki ili vrlo slični diljem svijeta.
>>>HOK: Jedino Hrvatska svoje zakone prilagođava Uberu
- Kodeks odvjetničke etike nije nametnut odvjetnicima, već smo ga mi sami donijeli kao naša pravila ponašanja i obavljanja odvjetničke službe. Ta su pravila ponašanja važna za samostalnost, neovisnost, stručnost i dignitet profesije, jer samo neovisan, samostalan i stručan odvjetnik može zaštiti svoju stranku od samovolje države i ostvariti njena prava. Moramo voditi računa o tome da se u pokušajima unificiranja, globalizacije i liberalizacije odvjetništva ne izgubi ili ne naruši ono što već desetljećima dobro funkcionira u pojedinim državama, jer bi se time pogodovalo samo ekspanziji odvjetništva kao biznisa, a ne kao službe pružanja pravne pomoći svima kojima je ona potrebna. Odvjetnici postoje radi zaštite prava stranaka i tako treba ostati – naglasio je Travaš, što je na tragu stavova dr. Ive Politea da odvjetnici nisu trgovci, a dužnost odvjetnika je poštovati sudstvo i suce, te poštivati druge kolege.
Osnovni postulati Kodeksa
Inače, Kodeks odvjetničke etike HOK-a temelji se na Nacrtu Kodeksa koji je Politeo predstavio na XV. kongresu Međunarodne unije odvjetnika u Bruxellesu 1954. Osnovni postulati koje je tada Politeo odredio su vjernost stranci, odvjetnička tajna, kolegijalnost i međusobno poštivanje. Prema njegovom mišljenju, odvjetnik ne treba biti sluga svojoj stranci, ali s obzirom na važnost odvjetničke tajne, smatrao je da je odvjetnik dužan prešutjeti istinu koju je od stranke čuo, ako to stranka i njezini interesi zahtijevaju.
Mladen Klasić, dopredsjednik HOK-a, ukazao je na brojne izazove današnjice iza kojih uglavnom stoji interes da se ugrozi samostalnost i neovisnost odvjetništva koje je posljednja brana u zaštiti ljudskih prava i sloboda te jedan od važnih jamaca vladavine prava i pravne države.
- Odvjetnička služba je privilegij, ali istovremeno i velika obveza i odgovornost te je u tom kontekstu Kodeks odvjetničke etike nezamjenjiv regulator u obavljanju odvjetničke službe i zaštite stranaka - istaknuo je Klasić.
>>>HOK: Studenti zagrebačkog Pravnog fakulteta aplikacijom do odvjetničke prakse
Klasić je sudjelovao i kao izvjestitelj današnjeg Okruglog stola uz predsjednika Odvjetničke komore Slovenije Romana Završeka, zatim Viktorije Hellenbart iz Slovačke odvjetničke komore te predstavnice Odvjetničke komore Pariza Francoise Hecquet.
Predstavljena je i aplikaciju ‘Find a Lawyer‘ kojom je HOK, u sklopu europskih integracija, omogućio hrvatskim odvjetnicima da se uključe u europske tokove i predstavljaju na tržištu Europske unije.
Na ovogodišnjem Danu odvjetnika posthumno je Marijanu Hanžekoviću dodijeljena plaketa dr. Ivo Politeo s poveljom, najveće priznanje hrvatskog odvjetništva.