Aktualno
StoryEditor

U Norveškoj su milenijalci bogatiji od svojih roditelja, za razliku od ostatka razvijenog svijeta

17. Srpanj 2018.

Mladi diljem zapadnog svijeta na putu su da postanu prva generacija koja će biti siromašnija nego njihovi roditelji. Milenijalci, ljudi rođeni od 1980. do 2000., koji žive u SAD-u i Velikoj Britaniji, pritisnuti visokim troškovima studiranja i stanovanja, bit će prva generacija u povijesti koja će u zreloj dobi biti siromašnija od generacije koja je došla prije njih, osim jedne države - Norveške.

>>>Vrijednost norveškog državnog fonda dosegnula rekordnih 1.000 milijardi dolara

Mladi Norvežani doživjeli su suprotno - rast raspoloživog godišnjeg dohotka od 13 posto prema generaciji X, rođenima između 1966. i 1980., odnosno godišnje na raspolaganju imaju 460.000 kruna (oko 360.000 kuna), piše BBC i pita se hoće li ovo zlatno doba Norveške potrajati.

S druge strane, milenijalci iz SAD-a imaju 5 posto manje dohotka nego generacija prije njih kad su bili jednake dobi, u Njemačkoj imaju 9 posto manje, a milenijalci s juga Europe imaju i do 30 posto manji raspoloživi dohodak.

>>>Norveška podupire razvoj Hrvatske sa 100 milijuna eura

Nezaposlenost mladih, u dobi od 15 do 29 godina, u Norveškoj je relativno niskih 9,4 posto, dok je u državama OECD-a 13,9 posto.

Prvi i očiti faktor rasta norveške ekonomije posljednja tri desetljeća je ogromni naftni i plinski sektor, no nije važno samo koliko Norveška zarađuje, nego što radi s tim novcem. Norveška ovaj novac štedi u najvećem svjetskom suverenom fondu koji investira u preko 9.000 kompanija i trenutno vrijedi 1.000 milijardi dolara. Dio tog novca, dakle, vraća se u društvo pa umjesto da neki zarade puno, pristup ovom bogatstvu imaju mnogi.

>>>U Norveškoj sve više električnih automobila, vlasnici imaju brojne pogodnosti

Unatoč ovoj štednji, porezi u Norveškoj su visoki i o minimalnoj plaći pregovaraju sindikati. To znači da mladima u slabije plaćenim industrijama svake godine plaće rastu pa razlika između onih koji zarađuju puno i onih koji zarađuju relativno malo nije toliko velika kao u drugim državama.

Visoka socijalna davanja i visoko subvencionirana zdravstvena zaštita tkđ. pomažu. Naknade za nezaposlene iznose 60 posto prethodne plaće na dvije godine, troškovi skrbi za djecu su niski, a sistem roditeljskog dopusta vrlo je velikodušan, što omogućuje visoku participaciju žena u radnoj snazi.

>>>Sporazum Gazproma i OMV-a uznemirio Norvešku

Dio križaljke su i besplatno školovanje na većini škola i javnih sveučilišta, lagani pristup posudbama, kao i visoka razina zaposlenosti studenata, objašnjava BBC.

22. studeni 2024 23:25