Mnogi poduzetnici našli su se proteklih tjedana u dilemi isplati li im se potpisati novi, znatno skuplji dugoročni ugovor za električnu energiju od dosadašnjeg i tako dobiti određeni popust ili kockati se i vidjeti hoće li cijena osjetno pasti u relativno kratkom roku. Kako stvari stoje, visoke cijene električne energije ne idu nikamo skoro. Ne znamo što je najbolje u ovom trenutku napraviti, nemamo se za što uhvatiti, ne postoje sugovornici koji bi nam pružili čvrste argumente na temelju kojih bismo mogli planirati – gotovo je isti zaključak poduzetnika pred kojima na stolu stoje nove ponude za isporuku energenata. U temi tjedna, Željka Laslavić piše o električnoj energiji i dilemama poduzetnika.
Hrvatske opet nema među najproduktivnijim zemljama svijeta. Nije neko preveliko iznenađenje, kao što ne iznenađuje ni činjenica da nismo ni blizu vrhu liste čak i ako se gleda samo Europska unija. Hrvatski je radnik, uvriježeno je mišljenje, naprosto neproduktivan u odnosu na radnike u drugim zemljama i za to kao da nema lijeka. Ako uzmemo u obzir one najstručnije definicije, koje navode da je produktivnost ustvari razlika između potrošenih sati rada i vrijednosti proizvoda, odnosno isporučene robe i usluga, koja je kod nas jednostavno manja nego u drugim zemljama, možemo donekle proniknuti u razloge naše neproduktivnosti u odnosu na druge. A oni nisu, kako nam neki vole sugerirati, činjenica da smo lijeni i da zabušavamo. O produktivnosti piše Ksenija Puškarić.
Predsjednik Uprave Klimaopreme Sergio Galošić ekskluzivno je za Lider govorio o osnivanju Amelicor holdinga, ističući da snažan brend znači veću prepoznatljivost na internacionalnoj razini. Galošić je i predsjednik HUP-ove udruge metalske industrije, a njegovo je stajalište da su nužne brze promjene, ne samo poduzetnika nego i državne administracije, kako bi se moglo odgovoriti na tržišne izazove. Zbog čega je osnovan Amelicor holding i kako će to se odraziti na Klimaopremu ispričao je Kati Pranić u velikom intervjuu.
Kriza bi mogla buknuti u zadnjem kvartalu 2022. ili 2023. godine. Pandemijski šokovi i rat sigurno guraju u tome pravcu i ostaje samo nada da će nas monetarni regulatori u tome razuvjeriti i iz šešira izvući neko harrypotterovsko rješenje, piše gost komentator Marinko Škare i dodaje kako su financijski ciklusi posebice su opasni za mala, otvorena gospodarstva.
Uz novi broj čitajte i poseban prilog 'Digitalni alat'