Kao i dosta drugih hrvatskih poduzetnika kada im hrvatsko tržište postane pretijesno za daljnji rast, Tokić, vodeći domaći lanac trgovina dijelovima i opremom za automobile, prije nekoliko je godina razmišljao o širenju u BiH. No nakon ispitivanja tog tržišta odustao je od te namjere i okrenuo se prema Sloveniji, Austriji i Mađarskoj. U Sloveniji je prije četiri godine akvirirao tvrtku Bartog, koja je tada raspolagala s 36 trgovina autodijelovima i imala usku suradnju s većim brojem servisa u Sloveniji. U Austriji i Mađarskoj pak Tokić ima partnersku mrežu koju opskrbljuje dijelovima i opremom za automobile.
Od pedesetak milijardi eura stranih ulaganja, koliko je u Hrvatsku ušlo od 1993. godine, otkako Hrvatska narodna banka o tome vodi statistiku, pa do kraja rujna prošle godine, daleko ispred svih, s ukupno 6,6 milijardi eura, prednjače Austrijanci. Da ne nabrajamo što su sve austrijski preuzimatelji i ulagači u Hrvatskoj osvojili, dovoljno je reći da je u vlasništvu Austrijanaca tridesetak kompanija s rang-liste 500 najvećih u Hrvatskoj, od maloprodajnog lanca Spara i telekomunikacijske kompanije A1 Hrvatska, do vodećeg hotelijerskog poduzeća Valamara, nekoliko velikih banaka, osiguravatelja, raznih proizvodnih kompanija itd. Sve o tržištu Srednje Europe u novom broju Lidera raspisala je Manuela Tašler.
Raniji odlazak u mirovinu za majke, veće mirovine, priuštivi stanovi, besplatni vrtići. A u isto vrijeme manji porezi na najam, manji porez na dohodak. I uza sve to kvalitetnije javne usluge. Ovakvu ružičastu sliku budućnosti u svojim izbornim programima ovih dana obećavaju političke stranke nadmećući se tko će glasače namamiti primamljivijim prikazom sutrašnjice.
Međutim, kako će se ostvariti gospodarski rast koji će podržati ispunjenje tih obećanja? Kako bismo vidjeli što gospodarstvenici mogu očekivati ovisno o tome koja politička struja pobijedi te hoće li neki sektori profitirati s najavljenim politikama, Antonija Knežević u novom broju donosi analizu dosad objavljenih detalja predizbornih programa.
Ante Šalinović, usprkos zanimljivoj karijeri u sektoru istraživanja i direktorskoj funkciji u Ipsos Connectu, poslovnoj jedinici Ipsos Pulsa koja objedinjuje medijska istraživanja i oglašavanje, gdje je zadužen za osam zemalja u regiji, uglavnom je javnosti nepoznat čovjek – sve do početka političke kampanje uoči izbora, kad ga vrlo često gledamo i slušamo kako komentira istraživanja javnog mnijenja na svim medijskim platformama, što je i nama bio povod za razgovor s njim.
Ne ulazi u meritum poruka, ne komentira kandidate i stranke; nije, odmah se ograđuje, politički analitičar i komentator. I bolje, to može danas biti svatko. Za sebe će reći tek da je predstavnik sektora koji istražuje javno mišljenje premda ankete koje taj sektor provodi nerijetko određuju ne samo tijek kampanja, čemu svjedočimo od prošlog petka kad je predsjednik Zoran Milanović najavio da će biti SDP-ov kandidat za premijera. Sa Šalinovićem je za novi broj razgovarala Ksenija Puškarić.
Uz to, u novom digitalnom i tiskanom izdanju donosimo i priču o kompaniji Mešić Com, razgovor s direktorom Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj Gerhardom Schlattlom, a doznajte i kako je bilo na našoj popularnoj konferenciji Smart Cities. Uz novi broj stiže i specijalni prilog Stupovi hrvatskoga gospodarstva!