S obzirom na to da dolaze iz posve drukčije kulture, povijesnoga nasljeđa, jezika, navika rada, ali i druge su boje kože, nije besmisleno pitati se uklapaju li se uopće u europske životne i radne standarde i kako ih je prihvatila inače uskogrudna Hrvatska. S druge strane, Nepalci su u Hrvatskoj ono što su Hrvati 60-ih godina prošloga stoljeća bili u Austriji i Njemačkoj (današnji emigranti po raznim irskama druga su kategorija), pa je možda ta stara trauma dovoljna za širenje ruku prema ljudima udaljenima od nas osam tisuća kilometara i četiri sata vremenske razlike. Prema slobodnoj procjeni, u Hrvatskoj je trenutačno dvadesetak tisuća tih sitnih, radišnih hinduista i budista (službeno ih je 13.325) koji uglavnom obavljaju poslove niže vrijednosti poput građevinskih radova, čišćenja, kuhanja, dostave, brige o starijima. U temi tjedna Gordana Gelenčer piše o našim najnovijim sugrađanima i radnicima.
Da je španjolska vlada izravno usmjerila samo pola subvencija za struju, gorivo i sniženi PDV na osnovne prehrambene namirnice prema najsiromašnijoj populaciji (donja tri decila), broj kućanstava na koje je negativno utjecala inflacija bio bi samo četiri posto. Ili, jednostavnije rečeno, gotovo sva inflacijom ugrožena kućanstva bila bi uz upola manju proračunsku cijenu jednako zaštićena. S druge strane, u stvarnosti se najviše novca od neciljanih proračunskih mjera uvedenih za rješavanje energetske krize slilo najbogatijim skupinama. Unatoč preporukama Europske komisije Hrvatskoj da se potpore usmjere na zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća te da trebaju sadržavati poticaje za štednju energije, premijer Andrej Plenković i u petom paketu mjera odlučio je zagrabiti široko, pa se više od 60 posto mjera odnosi na subvencije za električnu energiju koje su horizontalno usmjerene prema cjelokupnoj populaciji – i bogatima i siromašnima. Antonija Knežević piše o petom paketu mjera.
Iza izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj Garyja Korena prva je godina mandata. Iskusni profesionalni diplomat prije dolaska u Hrvatsku bio je veleposlanik u Litvi i Latviji, Češkoj i Rusiji. Jedan od prioriteta njegova mandata u Hrvatskoj je i jačanje izraelsko-hrvatske poslovne suradnje. Dok smo pripremali razgovor o pozitivnim razvojnim i obrambeno-sigurnosnim iskustvima Izraela, koja bi mogla biti primjenjiva i u Hrvatskoj, objavljeni su novi podaci o europskoj i hrvatskoj demografskoj statistici, koja je za Europu problematična, a za Hrvatsku porazna jer otvara pitanje opstanka. Izrael s današnjih više od devet milijuna stanovnika na teritoriju triput manjem od Hrvatske takvih problema nema. S veleposlanikom su razgovarali Višnja Starešina i Miodrag Šajatović.
Prošlogodišnji poslovni rezultati Hrvatske industrije šećera (HIŠ) ohrabruju, ali daleko od toga da je situacija idealna. Doduše, cijene šećera ‘divljaju‘ na svjetskom tržištu, što bi trebalo ići u korist šećeranama, ali kod domaće kompanije problem je što unazad nekoliko godina na sve manje površina njezini kooperanti siju repu, pa je HIŠ dio te sirovine prisiljen uvoziti. O slatkom šećeru piše Edis Felić.
Financijska analiza maloprodaje hrane i pića u Hrvatskoj, koju je za HUP napravila konzultantska tvrtka Grubišić & Partneri, ogolila je famu da su uzroci inflacije u rastu trgovačkih marži. Trgovačke su marže, naime, u posljednje dvije inflacijske godine na istoj razini na kojoj su bile i prije pandemije bolesti COVID-19. Od sto eura prometa trgovcu ostaju dva-tri eura, piše Manuela Tašler.
Uz novi broj stiže i posebna publikacija ‘500 Najvećih‘