Prstohvat čimpanzine kosti u prahu, malo gušterove sline i na vrh noža supova mozga. Nisu to sastojci vještičjeg napitka nego neki od skupocjenih dijelova multimilijunske ilegalne trgovine životinjskim organima koji navodno liječe sve od mamurluka i astme do raka i AIDS-a.
>>>Izljevi nježnosti prema kućnim ljubimcima kriju zamku opasnih zoonoza
Zajedno s dobro poznatom ‘robom‘ poput nosorogova roga, ljuski ljuskavaca i tigrove kosti, krijumčari danas trguju i nekim opskurnim ‘proizvodima‘ poput sušenih morskih konjića, škrga divovske raže ili zametaka makakija. Mnoge od tih vrsta na popisu su kritično ugroženih. I dok su neki od tih životinjskih organa dio višestoljetne tradicionalne medicine iscjelitelja u Aziji i Africi, drugi su izmišljotine šarlatana, kažu stručnjaci.
- Danas ima mnogo prevaranata, rekao je John Scanlon, glavni tajnik Konvencije protiv međunarodne trgovine ugroženim vrstama. Naglašava da nikada neće kritizirati nikakve tradicionalne prakse, ali osuđuje "ljude koji u tu svrhu promoviraju neke produkte života u divljini koji nemaju nikakve veze s tradicionalnom medicinom".
- Oni zapravo grubo iskorištavaju ranjive ljude u teškim situacijama.
To uključuje i reklamiranje nosorogova roga kao lijeka za rak, što je nedokazano, a rezultiralo je je smanjenjem broja tih veličanstvenih životinja. Sudan, posljednji mužjak sjevernoga bijelog nosoroga na svijetu uginuo je prije dva tjedna. Prije pedesetak godina u Africi je bilo 100 tisuća crnih nosoroga, a danas svih vrsta i podvrsta u cijelome svijetu ima samo 28 tisuća.
- Aktualna kriza s brojem nosoroga počela je otprilike 2007. i ima svoje začetke u izmišljenim medicinskim razlozima. Ljekovitost nosorogova roga urbani je mit, kaže Scanlon.
>>>Engleska se pridružuje zemljama koje zabranjuju divlje životinje u cirkusima
Na primjer, porast potražnje u Vijetnamu pripisuje se izjavi jednoga visokog političara koji se prije desetak godina pohvalio da je pomoću nosorogovih rogova pobijedio rak. Sada se u Aziji kilogram na crnom tržištu prodaje za desetke tisuća dolara. U Kini je danas trgovina njime zabranjena, ali su ga nekada tradicionalni iscjelitelji propisivali za groznicu. Neka su znanstvena istraživanja pokazala da je donekle učinkovit u tu svrhu, ali ne više od aspirina.
Zapadnjaci su neke tradicionalne lijekove uspjeli proizvesti u laboratorijima. Medvjeđa žuč sadrži ursodeoksikolatnu kiselinu, učinkovitu za bolesti jetre i danas se proizvodi sintetski. Slično je s protumalarijskim artemisininom, koji se izvorno dobivao iz pelina, kao i sa sastojkom afričke višnje koji se koristi za bolesti prostate. Ali je potražnja za mnogim biljnim i životinjskim sastojcima danas potaknuta pukim praznovjerjem, kažu stručnjaci.
Teže kazne i promjena mentaliteta
Ljuske ljuskavaca u Aziji se sirove ili pržene prodaju za 500 dolara po kilogramu za liječenje astme ili migrene. Šarlatani kažu i da stimulira proizvodnju majčina mlijeka u dojilja, a znanstvenici da za baš ništa od toga nema nikakvih dokaza. Od osam vrsta ljuskavaca, dvije su kritično ugrožene, dvije ugrožene, a četiri ranjive.
Jednako tako nema nikakvih dokaza da dijelovi tokajskog macaklina pomažu kod AIDS-a ili da tigrove kosti pospješuju muževnost. Po stručnjacima za zaštitu prirode, tigrova u divljini ima jedva ok 3000. Na nedavnom skupu Međunarodne znanstvene platforme za bioraznolikost i ekosustave (IPBES) u Kolumbiji naglašeno je da se bioraznolikost smanjuje u svim svjetskim regijima.
>>>Donatella Versace: Ne želim ubijati životinje zbog mode
- Praznovjerje, tradicionalna medicina i viralno internetsko oglašavanje otežavaju život životinjskim vrstama, rekla je Charlotte Nithart iz franucske udruge za zaštitu života u divljini Robin des Bois.
Ta je skupina zabilježila i porast ilegalne trgovine koštanom srži žirafe, koja je navodno isto lijek za AIDS, i usitnjenim kostima čimpanze, navodnim preparatom za muževnost. Dimljene mozgove ugroženih vrsta supova u Južnoj Africi kojekakvi "vizionari" koriste za predviđanje budućnosti pa čak i za pogađanje brojeva na lotu.
Po Svjetskom fondu za zaštitu prirode, ilegalna trgovina životinjama vrijedi oko 19 milijardi dolara godišnje, što je čini četvrtom najunosnijom nezakonitom trgovinom nakon droge, krivotvorina i krijumčarenja ljudi. Po stručnjacima rješenje problema leži u težim financijskim i zatvorskim kaznama, ali još i više u promjeni mentaliteta lakovjernih.