Od sljedeće godine mirovina će se umirovljenicima koji i dalje rade određivati uz polazni faktor koji je bio pri prvom odlasku u mirovinu, i to uz isti postotak umanjenja za prijevremenu i uvećanja za starosnu mirovinu. No i uz ta će ograničenja nova mirovina zbog duljeg staža biti povoljnija od prethodno utvrđene.
Različiti razlozi uvjetuju radni angažman umirovljenika. Mogućnost rada u radnom odnosu uz istodobno primanje mirovine uvedena je 2014. godine, tada samo za korisnike starosnih mirovina ostvarenih prema općim mirovinskim propisima, uz uvjet da ugovoreno radno vrijeme ne iznosi više od polovine punog radnog vremena. Od 2019. godine se na temelju izmijenjenih mirovinskih propisa mogućnost rada uz mirovinu proširuje i na korisnike prijevremenih mirovina i mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, te na korisnike mirovina prema posebnim propisima (vojska, policija, službene vojne osobe). I dalje će svi umirovljenici moći ostvarivati primitke od drugog dohotka i istodobno primati punu mirovinu. I plaća za rad u radnom odnosu i naknada za rad prema ugovoru o djelu podliježu plaćanju obveznih doprinosa, iako se isplaćuju umirovljenicima. Doprinosi se plaćaju za prava u određenom socijalnom sustavu, a s obzirom na to da su umirovljenici već ostvarili pravo na mirovinu, nameće se pitanje – kako plaćeni doprinosi utječu na njihova socijalna prava?
Mirovina i plaća
Za zaposlenoga korisnika mirovine njegov poslodavac plaća sve obvezne doprinose, jednako kao za druge radnike. Zaposleni umirovljenik ima pravo na plaću, ali i pravo na naknadu plaće za razdoblja opravdanog izostanka s rada (godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust dr.). Nakon 42 dana bolovanja naknada plaće tereti sredstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potpuno identično kao u slučaju bolovanja radnika koji nije korisnik mirovine. Za osiguranika starijeg od 65 godina naknadu plaće za cijelo razdoblje bolovanja snosi poslodavac. Ako je uzrok bolovanja ozljeda na radu, naknada plaće od prvog dana tereti sredstva HZZO-a. Sva se ta prava jednako odnose i na zaposlenoga korisnika mirovine. Ako umirovljenik radi s nepunim radnim vremenom, njemu će se razdoblje rada u nepunom radnom vremenu preračunavati u mirovinski staž razmjerno odnosu nepunog i punog radnog vremena. Na primjer, ako radi s polovinom radnog vremena, za godinu dana takvog radnog odnosa ostvarit će šest mjeseci novog mirovinskog staža, za dvije godine radnog odnosa – jednu godinu novog mirovinskog staža itd.
Mirovina i honorar
Osobe koje rade na temelju ugovora kojim se ne zasniva radni odnos ostvaruju primitke koji se u poreznom smislu smatraju drugim dohotkom. Od 2017. godine se na primitke od drugog dohotka koji se isplaćuju umirovljenicima plaćaju obvezni doprinosi. Na drugi dohodak se plaćaju snižene stope doprinosa, za mirovinsko osiguranje po stopi od 10, a za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 posto. Doprinos plaćen za mirovinsko osiguranje nakon proteka kalendarske godine preračunava se u mirovinski staž tako da se osnovica na koju su plaćeni doprinosi podijeli s prosječnom bruto plaćom ostvarenom u RH u toj kalendarskoj godini. Rezultat toga kvocijenta je mirovinski staž koji se priznaje osiguraniku, ali najviše 12 mjeseci. Primjerice, ako je osoba u 2018. od drugog dohotka primila 50.000 kn i na tu su osnovicu plaćeni doprinosi, uz pretpostavku da prosječna bruto plaća za 2018. iznosi 9000 kuna, u matičnoj evidenciji mirovinskih osiguranika osobi će biti zabilježen podatak o novom mirovinskom stažu u trajanju pet mjeseci i 18 dana. Ako je za određenu osobu prema osnovi primitaka od drugog dohotka doprinos plaćen na 200.000 kn, a kvocijent toga iznosa podijeljenog s prosječnom plaćom je veći od 12, priznaje se 12 mjeseci staža, ali se mirovinska osnovica za tu godinu određuje u ukupnoj svoti, tj. u iznosu 200.000 kn. Ako osoba u toj kalendarskoj godini ima i staž ostvaren temeljem radnog odnosa, ukupno može za jednu godinu ostvariti najviše 12 mjeseci staža. Ovo se jednako primjenjuje na sve primatelje drugog dohotka, pa i na umirovljenike.
Novi staž
Korisnik mirovine koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža, može od HZMO-a zatražiti ponovno određivanje mirovine. Zahtjev podnosi sam korisnik mirovine. Ako ispunjava uvjete, nova svota mirovine odredit će mu se prema propisima i uvjetima važećima na dan ponovnog određivanja mirovine i, s obzirom da je stariji i ima više staža, ta će mirovina u pravilu biti veća od mirovine koja mu je prvi put određena.
S obzirom na to da se od 1. siječnja 2019. znatno proširuje krug umirovljenika koji mogu raditi uz mirovinu, novim su propisima uvedena ograničenja pri ponovnom određivanju visine mirovine. Od 1. siječnja 2019. nova će se mirovina određivati uz isti polazni faktor kako je bilo pri prvom odlasku u mirovinu (isti postotak umanjenja za prijevremenu i uvećanja za starosnu mirovinu, kako je bilo kad je mirovina prvi put određena). No, i uz ta ograničenja, nova mirovina će zbog duljeg staža biti povoljnija od prethodno utvrđene, jer će naknadno ostvaren mirovinski staž povećati visinu mirovine.