[embed]https://www.youtube.com/watch?v=O_FyOBCVGWE[/embed]
Hyperloop je sustav vakuumskih cijevi koje bi, teoretski, služile za prijevoz putnika i tereta na nadzvučnim brzinama. Iako je ideja o pneumatskim putovanjima unutar cijevi postala zanimljiva znanstvenim krugovima još tijekom 1800-ih, tek je u 2013. to postalo izvedivo kada je Elon Musk odlučio prihvatiti izazov, piše DW.
Inovacija je u tome da kapsule levitiraju pomoću tlaka zraka ili magnetskih tračnica kroz cijev pod ekstremno niskim tlakom. Putnici bi tako, bez emisije štetnih plinova, putovali dva puta brže nego trenutno najbržim vlakovima, a izgradnja infrastrukture bi koštala upola manje.
>>>Muskova ‘bušilica’ ruje tunel u Los Angelesu, testira tlo za osvajanje Marsa i prodor hyperloopa
Nekoliko privatnih tvrtki sudjeluje u utrci razvoja tehnologije pomoću koje će razviti hyperloop, a jedna od njih, startup Hyperloop One iz Los Angelesa, nedavno je priopćila kako su u svibnju testirali svoj hyperloop sustav u vakuumskoj okolini.
Kapsula koja se kreće kroz vakuumsku cijev jedna je od tehnoloških prepreka u razvoju hyperloopa, a ako se prepreke savladaju, putovanje između gradova kao što su Helsinki i Stockholm trajalo bi manje od 30 minuta.
Iako su Hyperloop One i njegovi konkurenti u relativno ranoj fazi razvoja, to ih nije spriječilo da traže potencijalne rute i investitore, te predlažu partnerstva stranim vladama. Hyperlopp Transport Technologies (HTT) ima istraživački ugovor za razvoj koridora hyperloop između čeških gradova Brna i Praga koje bi povezali sa slovačkom prijestolnicom Bratislavom.
>>>Utrka za prvu komercijalnu hyperloop liniju
Zbog testiranja prvog europskog hyperloopa koje je proveo Hyperloop One u koordinaciji sa Sveučilištem Delft, nizozemske vlasti rade na zakonu o mobilnosti kako bi lakše uveli mjere nove politike u budućnosti.
Tijekom testiranja, Hyperloop One prototip je levitirao, te za samo 5.3 sekunde postigao brzinu od 113 kilometara na sat.
Josh Giegel, predsjednik inženjerstva u Hyperloop One, u priopćenju je naveo da su spremni znanja o sustavu rasporediti na ostatak svijeta.
>>>4. industrijska revolucija: Putovanje kroz vrijeme – kad očekivati polijetanje automobila
Tvrtka je već krenula s novom fazom testiranja, čime žele sustav dovesti do ciljne brzine od 400 kilometara na sat. U međuvremenu, Hyperloop One, kao i druge tvrtke, ulagat će napore kako bi isplanirali potencijalne rute, te izgradili strateška partnerstva da se pripreme za potencijalne regulatorne zapreke.