Više od 80 posto hrvatskih srednjoškolaca želi studirati, a više od 50 posto njih svoju budućnost vidi izvan Hrvatske, pokazali su rezultati znanstveno-razvojnoga istraživanja ‘Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe‘ predstavljeni u ponedjeljak u Agenciji za visoko obrazovanje (AZVO) u Zagrebu.
Rezultate su predstavili ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek, pomoćnik ravnateljice AZVO-a za prijave na studijske programe Igor Drvodelić, voditelji projekta te stručnjaci s Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.
>>>Hrvatska na vodećem mjestu po broju mladih koji bi otišli ‘trbuhom za kruhom’
Jokić je istaknuo kako je u istraživanju obrađeno nekoliko tematskih cjelina, poput očekivanja učenika i aspiracija za nastavkom obrazovanja te ulazak u svijet rada, informiranost učenika o upisima u sustav visokoga obrazovanja, znanjima o provedbi ispita državne mature i upisima na studijske programe, čimbenicima odabira studija te doživljaju vlastite budućnosti i budućnosti hrvatske države i svijeta.
Po Jokićevim riječima u istraživanju je sudjelovalo 13.301 učenik strukovnih i gimnazijskih četverogodišnjih srednjoškolskih programa - prvih, trećih i završnih razreda. Naglasio je kako je od toga bilo 52,5 posto učenika strukovnih škola te 47,5 posto gimnazijalaca.
Više od 80 posto srednjoškolaca želi studirati
Istraživanje je pokazalo kako 81,3 posto učenika koji su sudjelovali u istraživanju želi studirati, 14,8 posto kaže da još uvijek ne želi studirati, a tek 3,9 posto iskazuje da u budućnosti ne želi studirati, rekao je Jokić.
Napomenuo je kako 72,4 posto učenika završnih razreda strukovnih škola želi nastaviti naobrazbu na visokoškolskoj ustanovi, dok u gimnazijama u završnom razredu to želi 97,4 posto učenika. Istaknuo je kako su najvažniji odabiri studijskoga programa osobni interes za područje studiranja, mogućnost stjecanja korisnih znanja i vještina te lakoća zapošljavanja.
>>>Škole stranih jezika: Traže se profesori švedskog, danskog i norveškog koji se još nisu iselili
Glavni izvor informiranja o prijelazu u visoku naobrazbu za srednjoškolce su bliske osobe i roditelji te prijatelji, napomenuo je dodavši kako učenici rabe i mrežne izvore poput stranice www.postani-student.hr te mediji.
Istraživanje pokazuje, naglasio je, kako je škola za relativno mali broj srednjoškolaca važan izvor informiranja.
Većina učenika svoju budućnost vidi izvan Hrvatske
Svoju osobnu budućnost, u sljedećih 20 godina 86,3 posto učenika procjenjuje pozitivno i vrlo pozitivno, rekao je dodavši kako kao najpoželjnije mjesto za život i rad 19,2 posto učenika vidi u mjestu gdje ide u srednju školu, a 27,7 posto njih vidi neko drugo mjesto u Hrvatskoj.
>>>Fakultet je garancija boljeg posla? Naravno da nije
Naglasio je kako istraživanje pokazuje da 39,4 posto učenika svoju budućnost vidi u nekoj zemlji Europske unije, a njih 13,7 neku drugu zemlju izvan EU. Rezultati istraživanja pokazuju, smatra Jokić, kako je potreban radikalni zaokret u obrazovanju.
Havranek: Mladi prepoznaju važnost visokoga obrazovanja
Ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek izrazila je zadovoljstvo rezultatima istraživanja koji su pokazali da su mladi u Hrvatskoj spremni učiti te da žele studirati.
Mladi, tvrdi ravnateljica, prepoznaju važnost visokoga obrazovanja i pozitivnim stavom gledaju prema svojoj budućnosti. Havranek smatra kako su rezultati poziv svima, a posebno akademskoj zajednici da bude oslonac mladima.
>>>Kramarić: U zemlji postoji sustavni nesklad u potrebama gospodarstva i obrazovnoga sustava
Provedeno istraživanje jedno je od najopsežnijih istraživanja na srednjoškolskoj populaciji ikad provedenih u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 13.301 sudionik četverogodišnjih srednjoškolskih programa (strukovnih i gimnazijskih) iz 59 srednjih škola. Sudjelovali su učenici 1., 3. i završnih razreda srednjoškolskog obrazovanja.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta SKAZIVO (Unaprijeđenje sustava osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete visokoga obrazovanja). Financirano je iz Europskoga socijalnog fonda, kojeg AZVO provodi od 2016. do 2018. godine. Vrijednost projekta je 20.391.217,54 kuna od čega je 85 posto izravna dosjela AZVO iz Europskoga socijalnog fonda.