Gotovo da ne postoji osoba koja ‘uživa‘ u ovim ekstremno vrućim danima. Naravno, mnogima je ljeto omiljeno godišnje doba, no većina se slaže oko toga da su temperature ekstremne čak i za najtoplije doba godine.
Većina svijeta pogođena je valom vrućine zbog čega su nastale goleme ljudske, životinjske i materijalne štete. U srpnju je val vrućine u kanadskoj provinciji Quebec ubio više od 90 stanovnika u samo tjedan dana, javlja Guardian. Dok su ‘bogatiji‘ građani Montreala spas pronašli unutar svojih domova i ureda ohlađenih klima uređajima beskućnici, populacija koja nije dobrodošla na javna mjesta kao što su shopping centri i restorani, borili su se u pokušaju da izbjegnu toplinski val.
>>>Toplinski valovi bit će sve češći, do 2080. godine oko Ekvatora 2.000 posto više žrtava
Iako vlasti Montreala još nisu otkrile ima li beskućnika među 54 stanovnika stradala od vrućine, prema podacima regionalnog zavoda za zdravstvo većina žrtava osobe su starije od 50 godina koje su živjele same u prostorima bez klima uređaja.
Najteže pogođeni siromašni stanovnici
Dakako, ni u drugim dijelovima svijeta situacija nije bolja. U SAD-u radnici imigranti imaju tri puta veću šansu da stradaju zbog vrućine nego Amerikanci. Prema procjenama, u 24 indijska grada prosječna ljetna temperatura do 2050. godine rast će i do 35 stupnjeva Celzijevih, dok su najranjiviji stanovnici u slamovima.
Rastuće temperature recept su za katastrofu globalnih razmjera. Prošle su godine havajski istraživači procijenili da će temperature biti ubojite najmanje 20 dana godišnje, te porasti ako se staklenički plinovi nastave emitirati.
>>>Paklene vrućine diljem Europe, psi nose cipele, tenkovi voze noću, ribe se kuhaju u jezerima
Ova je godina proglašena rekordno toplom otkad postoje mjerenja – u glavnom gradu Azerbajdžana temperature su ovog ljeta narasle na 43 stupnja Celzijeva, a u japanskom Kyotu se živa na termometrima nije spuštala ispod 38 stupnjeva tijekom sedam dana.
Temperature u urbanim područjima u odnosu na manje naseljene dijelove znatno brže dolaze do rekordnih razina jer asfalt, cigla, beton i tamni krovovi tijekom dana upijaju toplinu koju zatim noću emitiraju. Klima uređaji su spas svima koji si to mogu priuštiti, no temperature su na ulicama zbog toga još toplije.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije čak 60 posto stanovništva će do 2030. godine živjeti u gradovima u kojima će temperature rasti kako raste broj stanovnika. Ako se uzmu u obzir predviđanja da će visoke temperature diljem južne Azije do kraja ovog stoljeća porasti na razinu na kojoj ljudi neće moći preživjeti, svaki stupanj rasta temperature itekako zabrinjava.
>>>Automobili parkirani na suncu nakon sat vremena postižu ‘paklene temperature’
No, utjecaj rasta temperatura nije jednako raspoređen. Znanstvenici sveučilišta Berkley 2017. godine su otkrili da čak 52 posto više Afroamerikanaca živi u područjima visokog rizika povezanog s toplinom (područja u kojima je manje prirode i zelenila) nego bjelačkog stanovništva. Isti rizik prijeti 32 posto više Azijata, te 21 posto stanovnika latinskog porijekla.
U tim je područjima zrak onečišćen do razine koja je smrtonosna, a klima-uređaje si rijetki mogu priuštiti. Zavod za javno zdravstvo Engleske 2014. godine izrazio je zabrinutost da distribucija rashladnih sustava odražava društveno-ekonomsku nejednakost, što bi porast cijene goriva mogao dodatno pogoršati, a oslanjanje na klima uređaje u vidu olakšavanja svakodnevnog života nije dugoročno održiv plan.
Rast temperatura izraženiji je u gradovima
Ovaj globalni problem posebno je izražen u urbanim slamovima Kaira gdje temperature tijekom pet ljetnih mjeseci rastu i do 46 stupnjeva Celzijevih. Indijske su vlasti nedavno objavile kako je niz mjera intervencije u javnom zdravstvu doveo do značajnog smanjenja broja smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom koji se smanjio s 2.040 slučajeva u 2015. godini na nešto više od 200 slučajeva prošle godine.
>>>UN objavio najdramatičniji izvještaj o globalnom zatopljenju
Mjere uključuju otvaranje vrata javnih parkova tijekom dana, distribucija besplatne vode, te bojenje crnih krovova bijelom bojom zahvaljujući čemu su temperature unutar kuća smanjene za 5 stupnjeva.
Montreal je 2014. godine počeo provoditi sličan akcijski plan čime je smrtnost tijekom vrućina smanjena, no intenziviranjem toplinskih valova vlasti će morati donijeti novi plan. Razorni utjecaj globalnog zatopljenja tek će nastupiti.