Najviše koristi imaju tvrtke koje se bave energetikom i obnovljivim izvorima, a slijede ih graditeljstvo, promet, turizam i poljoprivreda
Suočene s klimatskim promjenama, hrvatske tvrtke, posebice one koje posluju u djelatnostima poput obnovljivih izvora energije, graditeljstva, poljoprivrede i prometa, u njima ne vide samo problem nego i priliku za inovacije te rast prihoda i dobiti. Prema rezultatima prošlogodišnje ankete Europske investicijske banke (EIB) o ulaganjima u Hrvatsku, čak 87 posto hrvatskih tvrtki provodi mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, što je u skladu s prosjekom Europske unije, a vidljiv je pomak i u razumijevanju prednosti ESG-a (posvećenosti okolišu, društvu i upravljanju te brizi za ta tri područja), od veće stabilnosti poslovanja do boljeg pristupa kapitalu.
Primjeri dobre prakse
Osim toga, rezultati rejtinga ESG-a za 2024. u istraživanju koje je Hrvatska gospodarska komora (HGK) provela na uzorku od 409 hrvatskih tvrtki pokazuju da 23 posto ispitanih ima definiranu strategiju ESG-a i akcijski plan. U prilagodbi poslovanja klimatskim promjenama i iskorištavanju novih prilika prednjače djelatnosti kao što su energetika i obnovljivi izvori energije, graditeljstvo i ekološki materijali, promet i urbana mobilnost, turizam, poljoprivreda i prehrambena industrija.
– Među primjerima dobre prakse izdvajamo domaće tvrtke poput Končara koji razvija inovativna rješenja u elektroenergetici i digitalizaciji. Građevinski sektor ubrzano se prilagođava zahtjevima održivosti razvojem energetski učinkovitih zgrada i novih materijala smanjene emisije. Vodeće domaće tvrtke za građevne materijale, poput Nexe Grupe, već su uvele inovacije i razvijaju nove, zelenije cemente s manjim emisijama, upotrebljavaju alternativna goriva, tj. više od pedeset posto zamjene fosilnih goriva u proizvodnji cementa, i ugrađuju obnovljive izvore energije u proizvodne pogone. I prometni sustav transformira se razvojem infrastrukture i prelaskom na električna vozila, u javnom prijevozu upotrebljavaju se pak čista goriva. Što se tiče urbane mobilnosti, Končar je lani zabilježio izvrsne rezultate zbog potražnje gradova za održivim prijevozom, a tvrtka Đuro Đaković ostvaruje zapažene rezultate u proizvodnji vagona i razvija nove, lakše i optimirane vagone kao odgovor na zahtjev kupaca vođenih načelima učinkovitosti i zelene tranzicije – kaže direktorica HGK-ova Sektora za industriju i održivi razvoj Marija Šćulac.
Stvaranje novih proizvoda
I hrvatski turistički sektor, navodi Šćulac, prilagođava se novim trendovima i odgovara na klimatske promjene produljenjem sezone i razvojem cjelogodišnje ponude.
– Projekcije Europske komisije pokazuju da bi unatoč globalnom zatopljenju potražnja za Hrvatskom mogla nastaviti rasti u svim scenarijima porasta temperature. To je prilika koju turističke kompanije počinju prepoznavati. Ulaže se u održivu infrastrukturu, zelene hotele i prijevoz kako bi odredišta ostala privlačna i sigurna, a radi se i na privlačenju gostiju u predsezoni i posezoni – objašnjava Šćulac.
Dodaje da i poljoprivreda, iako tradicionalno ranjiva, uz potporu znanosti i financijsku potporu može stvoriti nove prilike. Pritom je osobito važna suradnja između agronoma i tehnološkog sektora koji metodom precizne poljoprivrede mogu stvoriti novu tržišnu ponudu koja, osim što bi se primjenjivala u Hrvatskoj, može konkurirati kao izvozni proizvod.
– Ti sektori predvode tranziciju tako što poslovanje usklađuju s klimatskim izazovima i istodobno stvaraju nove proizvode, usluge i dodanu vrijednost te su izvozno orijentirani – ističe Šćulac.
Sunce jače od vjetra
Najveći financijski rast zbog prilagodbe klimatskim promjenama očekuje se u energetici i obnovljivim izvorima energije. Prema podacima Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), taj sektor izvrsno posluje i prošle su godine solarne elektrane znatno nadmašile vjetroelektrane.
– Instalirano je ukupno 436 MW solarnih elektrana, od čega je 80-ak posto realizirano na krovovima kućanstava i industrijskih objekata, a veliki solarni projekti sudjelovali su s 90 MW. U istom razdoblju instalirano je samo 20 MW vjetroelektrana. Budući da svaki megavat velikog projekta stoji od 800 tisuća i milijun eura, ukupna vrijednost realiziranih projekata 2024. procjenjuje se na nekoliko stotina milijuna eura. Ove godine očekuje se znatno veći investicijski zamah. Otključaju li se projekti koji sada čekaju HERA-inu odluku o naknadi za priključenje, moglo bi se početi graditi čak 2648 MW projekata čija je ukupna procijenjena vrijednost 2,65 milijardi eura. Ta količina energije mogla bi pokriti gotovo dvije trećine potreba kućanstava u Hrvatskoj. Ulaganje u OIE isplati se u roku od deset do petnaest godina, a najčešće nakon otprilike dvanaest – poručuju iz OIEH-a.
Financiranje tvrtki
Prema riječima Marije Šćulac, osim proizvođača električne energije, profitiraju dobavljači opreme i tehnologija. Primjerice, Končar bilježi dvoznamenkasti rast izvoza transformatora i energetske opreme za integraciju OIE-a, a Dalekovod je prošle je godine s nordijskim zemljama ugovorio poslove vrijedne 415 milijuna eura uz rast dobiti od 17 posto.
– Velike prihode može očekivati i građevinski sektor u valu energetske obnove zgrada i gradnje obnovljivih izvora te klimatski otporne infrastrukture. Prema DZS-ovim podacima, obujam građevinskih radova u siječnju 2025. u odnosu na siječanj 2024. povećao se za 13 posto. Pretpostavlja se da će se nastaviti trend rasta zbog uvođenja novih niskougljičnih proizvoda. Nadalje, ulaganja u javnu infrastrukturu otpornu na klimatske ekstreme, primjerice nasipe, vodovode, protupožarne sustave, otvaraju velike poslovne prilike domaćim građevinskim poduzećima – objašnjava Šćulac i dodaje da je Europska investicijska banka (Grupa EIB) prošle godine odobrila 721 milijun eura za projekte kojima se u Hrvatskoj promiče djelovanje u klimatskom području i okolišnoj održivosti. Primjerice, zajam od 400 milijuna eura odobren je Hrvatskoj za osuvremenjenje željezničkog prijevoza, poticanje regionalnog razvoja i smanjenje emisija.
– Kad je riječ o financiranju tvrtki, HBOR-ov zajam od 200 milijuna eura dio je izdvajanja vrijednoga 500 milijuna eura, koliko je odobreno radi pomoći hrvatskim poduzećima u smanjenju ugljikova otiska i povećanju održivosti – navodi Šćulac.
Dodaje kako prelazak na električni i održivi prijevoz može donijeti velik prihod proizvođačima i operatorima u prometnom sektoru.
– Hrvatski proizvođači specijalnih vozila, baterija (što je prilika za tvrtku Rimac koja proizvodi baterije i radi na samovoznim taksijima, nap. a.) te IT rješenja za promet mogu iskoristiti ta ulaganja. Primjerice, očekuje se rast potražnje za električnim autobusima i tramvajima te pratećom infrastrukturom, što domaćim tvrtkama otvara izvozne prilike i povećava prihode – kaže Šćulac.
Rast prihoda i dobiti
Prema njezinim riječima, u fokusu zelene tranzicije u Hrvatskoj obnovljivi su izvori energije i građevinski sektor, što će se osjetno isplatiti tvrtkama u tim područjima. Zbog visokih cijena struje 2022./2023. one koje se bave OIE-om ostvarile su rekordne prihode, a prošla godina donijela im je stabilizaciju uz daljnje širenje kapaciteta. Državni poticaji osigurali su dugoročnu isplativost projekata: HROTE ima ugovore s 1250 povlaštenih proizvođača na ukupno 700 MW kapaciteta, što znači zajamčen otkup i stabilan prihod za te proizvođače zelene energije. Ugovoreno je i novih 410 MW na natječaju 2024., pa bi proizvodnja i prodaja električne energije iz OIE-a trebala rasti idućih godina.
– HEP ubrzava investicije u OIE i planira do 2030. sagraditi niz novih kapaciteta na Suncu, vjetru i hidroenergiji ukupno vrijednih oko milijardu i pol eura, što bi proizvodnju te tvrtke povećalo za 50-ak posto. Končar je pak 2024. imao rekordne rezultate: 1,06 milijardi eura prihoda, 18-postotno povećanje u odnosu na 2023. i 163,3 milijuna eura neto dobiti ili 130 posto više nego preklani. To poduzeće ima izvrsnu perspektivu rasta zahvaljujući poslovima i na domaćem i na stranom tržištu – objašnjava Šćulac.
Također ističe kako je 2023. deset vodećih proizvođača građevnog materijala ostvarilo 1,07 milijardi eura prihoda, što je bilo 9,5 posto više nego 2022., a neto dobit rasla im je za 43 posto. Tijekom 2023. vrlo su dobro poslovale cementare iskoristivši rast domaće potražnje (potresna obnova, investicije) i mogućnost podizanja cijena zbog pokrića poskupjelih energenata. To je rezultiralo dvoznamenkastim rastom prihoda i višestrukim skokom dobiti kod najvećih, dakle Cemexa, Holcima i Nexea.
Potrebno ubrzanje
Najveći rast zabilježio je Cemex ostvarivši 212,8 milijuna eura prihoda, što je bilo 35,5 posto više nego godinu ranije, a udvostručio je i obujam poslovanja, više od 82 posto od 2021. Nexe je povećao prihode na 132,1 milijun eura, što je bio rast od 10,2 posto, uz neto dobit 22,48 milijuna eura, što je više od 31,1 posto. Holcim je također znatno poboljšao rezultate. Prihod 2023. iznosio je 107,8 milijuna eura, što je 29,1 posto u odnosu na 2022. Najavili su i velike zelene investicije: Cemex osuvremenjuje proizvodnju, a Nexe i Holcim planiraju pogone za ugljičnoneutralni cement vrijedne stotine milijuna eura.
– Tvrtke u obnovljivim izvorima energije i one u zelenoj gradnji posluju sve bolje kako tranzicija ubrzava, što dokazuje da trend ulaganja u održivost donosi mjerljive poslovne rezultate. Iako izazovi, primjerice cijene energije i regulativa, ostaju, financijski učinci zelene tranzicije na te tvrtke već su sada vidljivi u rastu prihoda i dobiti, a očekuje se da će se to i nastaviti – objašnjava Šćulac i ističe da je potrebno ubrzati transformaciju kako bi se iskoristile sve dostupne prilike uz potporu politike i fondova Europske unije te većih investicija u održive tehnologije.