Nerijetko se ljudi ponavljaju pa ću i ja kao Miodrag Šajatović o izvozu: prestanimo komentirati druge i tražiti pogreške kod onih koji rade. Tek kad obavite svoj dio posla i počistite pred svojim vratima, gledajte kako je kod susjeda ili kolege. U skladu s tim samo kratko o 2018. i očekivanjima u 2019. za Lijepu Našu, a više o HPB-u, što smo učinili i što ćemo još učiniti za svoju banku i svoju zemlju.
>>>Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a: Bolje bilo kakva odluka odmah nego najpametnija prekasno
Ova je godina bila uspješna: BDP nastavlja rasti, proračunska kretanja izrazito su dobra i Vlada priprema dodatno porezno rasterećenje od početka 2019. Učinak Agrokora nije prouzročio poremećaje u gospodarstvu kojih smo se pribojavali; Petrokemija je, čini se, riješena; problemi desetljećima sufinanciranih brodogradilišta napokon su otvoreni. Smjer je dobar i treba zadržati pozitivu u komentiranju i realnost u ocjenjivanju. Možda su neke stvari mogle biti bolje i brže, ali zbog dobrih trendova Vladi treba iskreno čestitati.
Vjerujem i nadam se da će se takva kretanja nastaviti i u idućoj godini. Siguran sam da će drugi kolumnisti iscrpnije obrazložiti važnost pametne upotrebe fondova EU, zaustavljanja iseljavanja, a možda i reforme pravosuđa. Ja bih se fokusirao na odlučnost i odlučivanje koje je ova vlada već pokazala. Bilo bi dobro nastaviti donositi odluke i onda kad su teške te podizati razinu stručnosti i odgovornosti za činjenje, a još više nečinjenje u ministarstvima, državnim ustanovama i poduzećima. U našoj je zemlji nagrađivanje prema rezultatima u sferi države tiha želja. Plaće premijera ili predsjednika Sabora nisu primjerene odgovornosti i zahtjevima položaja. U uvjetima u kojima su plaće ministara u visini plaća boljih programera, a i tolika su primanja predmet populističkih prozivanja, teško je dizati efikasnost, zapošljavati i zadržavati najbolje, boriti se protiv klijentelizma i korupcije. Bilo bi dobro pokazati odlučnost i u prekidanju te prakse.
Nove niše i preuzimanje JABA-e
Prva su tri kvartala HPB-u bila dobra: ostvarili smo 123 milijuna kuna neto dobiti, krediti gospodarstvu porasli su za 5,4 posto, a građanima za 6,6 posto. Nakon znatnih promjena koje smo proveli u prethodnom razdoblju, ove smo se godine fokusirali na kadrovske i organizacijske promjene koje će donijeti bržu i jednostavniju uslugu klijentima, a nama podignuti efikasnost i prodaju. Povećanje prodaje i broja novih klijenata posebno karakterizira posljednji kvartal. Kao jedan od lidera u stambenom kreditiranju u APN-ovu programu imali smo 250 posto više realiziranih zahtjeva nego prošle godine. Povećan je broj klijenata koji se koriste digitalnim uslugama u osobnom i poslovnom bankarstvu, premašili smo 80 tisuća korisnika mHPB-a, ePoslovnica sve je važniji prodajni kanal, a skupina radno aktivnih klijenata porasla je za gotovo 10 posto.
>>>Hrvatska poštanska banka kupila Jadransku banku
U poslovanju s malim i srednjim poduzećima u 2018. povećali smo kreditni portfelj za više od 40 posto i profilirali se kao partner koji podupire izvozna poduzeća, IT sektor i sve male poduzetnike u propulzivnim industrijama. U segmentu velikih poduzeća i javnog sektora imamo timove za projekte Europske unije i projektno financiranje. Tako smo otvorili vrata ulagačima za projekte u energetici, turizmu i stanogradnji te se specijalizirali za pružanje kvalitetne usluge klijentima u posebnim nišama. Kupnja i pripajanje Jadranske banke zahtijevaju mnogo vremena i angažman velikog broja najkvalitetnijih ljudi, ali na kraju ćemo ojačati položaj na tržištu Dalmacije, kojemu smo uza Slavoniju posebno posvećeni. Uz to ćemo biti bogatiji za iskustvo koje se stječe u preuzimanju i nadam se da ćemo ga još koji put moći iskoristiti.
Privlačimo sve bolji kadar
Kad je riječ o kadru, ove smo godine imali izrazito dobre kandidate na natječajima, što je posljedica našega sve boljeg položaja na tržištu na kojem smo sve poželjniji poslodavac. To se ne odnosi na IT resurse, kojima banke u posljednje vrijeme nisu baš najatraktivniji poslodavci. Digitalizacija je neizbježnost, a i trend je u bankarstvu, za što je potrebno sve više kvalitetnih informatičara, koji lako mijenjaju industrije i očekuju visoke plaće. Zato je stvaranje jakog IT tima izazov za bankare. Zahvaljujući brzini i efikasnosti, jednostavnim i cijenom prilagođenim atraktivnim proizvodima, činjenici da smo najveća banka u hrvatskom vlasništvu nastavit ćemo tržišno rasti, prije svega organski, ali ne isključujemo akvizicije i ostvarivanje dobrih rezultata. Imamo prostora i u tradicionalnom i digitalnom bankarstvu, u koje sve intenzivnije ulažemo. U suradnji s Hrvatskom poštom uskoro očekujemo novi iskorak u korist klijenata i obiju institucija. Vidimo priliku za suradnju s dijasporom i vjerujemo da kombinacijom kvalitetne usluge i strukture svojeg vlasništva možemo ponuditi više od bilo koje banke. Bankina je slabost nedostatak kontinuiteta. Ni jedan nadzorni odbor ili uprava nisu se održali više od jednog mandata i nikad nisu bili usklađeni dugoročna strategija ili plan razvoja jedine važne banke u hrvatskom vlasništvu (koju smo 2015., među ostalim, zbog toga zamalo izgubili). Posljednjih mjeseci pripremali smo strategiju uz konzultante i Nadzorni odbor.
>>>Vuić: Statistički, privatna poduzeća jesu efikasnija, i to nije slučajno
Počevši od redefiniranja misije i vizije, detaljnom analizom razradili smo strateške ciljeve, petogodišnji plan, pojedinačne projekte, uključujući posebno važne dijelove vezane uz IT i digitalizaciju. Tako smo izradili okvir koji će nam u idućemu petogodišnjem razdoblju pomoći da ostvarimo ciljeve i dobre rezultate ili nekoj novoj upravi biti kvalitetna podloga za odlučivanje i olakšati joj upravljanje.