Europska komisija predlaže udvostručenje sredstava namijenjenih olakšanju provedbi strukturnih reformi u članicama Europske unije koje žele postati dijelom eurozone. Pri izlaganju prijedloga novih mjera unutar paketa za produbljivanje ekonomske i monetarne unije koji su jučer u Bruxellesu predstavili potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, europski povjerenik za gospodarske poslove Pierre Moscovici i povjerenik za proračun i ljudske resurse EU-a Günther H. Oettinger, u kontekstu jačanja instrumenata za pomoć državama koje žele uvesti euro posebno je istaknuta Hrvatska.
>>> Vujčić predstavio prednosti i nedostatke uvođenja eura
- Hrvatska nam je jasno dala do znanja da želi postati dio eurozone i taj zahtjev nam je takoreći na stolu. Zemljama koje žele uvesti euro nudimo konkretnu financijsku i savjetodavnu pomoć. Tijekom iduće tri godine u te će se svrhe umjesto dosadašnjih 140 milijuna moći koristiti 300 milijuna eura tijekom iduće tri godine, pojasnio je povjerenik Oettinger dodajući da će se taj novac koristiti i za sve ostale članice EU u kojima će se testirati drugi alati za podršku strukturnih reformi. Te mjere dio su inicijative da se u pravni okvir Unije unese Sporazum o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.
Podcrtano je i kako taj novi oblik podrške ne mijenja situaciju što se tiče zadovoljavanja formalnih kriterija za uvođenje eura.
Dombrovskis je naglasio kako će za uvođenje novih instrumenata pomoći trebati razmisliti i o povećanju izdvajanja država članica za europski proračun jer jedan posto prosječnog europskog BDP-a koliko se sada izdvaja sasvim sigurno neće biti dostatan da se sve mjere na svim područjima djelovanja EU integracija nesmetano provode.
>>> Plenković o usvajanju eura: Nećemo uvesti europske cijene a ostaviti hrvatske plaće
- Pojavile su se pogrešne informacije u medijima posljednjih dana koje sugeriraju kako će se kriteriji za zadržavanje valute koji podrazumijevaju državni deficit manji od tri posto te javni dug s manje od 60 posto BDP-a ‘europeizirati‘. Drugim riječima da će se prema članicama koje već koriste euro kao valutu koristiti labavija pravila nego prema onima koje tek trebaju stupiti u eurozonu. To su neistine, ustvrdio je Dombrovskis.
Uz incijativu jačanja tehničke podrške članicama koje se žele priključiti eurozoni, jučer su predstavljene još tri inicijative unutar paketa produbljivanja ekonomske i monetarne unije (EMU) koju je najavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u govoru o stanju Unije 2017.
Inicijativa kojoj se posvetilo mnogo pažnje jest osnivanje Europskog monetarnog fonda (EMF-a) na temeljima dosadašnjeg Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM-a).
- Ne stvaramo surogat Međunarodnom monetarnom fondu, mi smo dio njega i poštujemo sve što je učinio u grčkoj krizi. No, moramo razviti vlastiti alat za nove krize koje nas čekaju u Uniji, kazao je Moscovici objašnjavajući ulogu EMF-a, koji naziva i ‘robusnim tijelom za krizno upravljanje‘. EMF će naslijediti financijsku i institucionalnu strukturu ESM-a, ali cilj mu je povećati transparentnost te ojačati učinkovitost, osobito time što će se jednoglasnost tražiti samo za velike odluke, a sve manje donosit će se temeljem 85% glasova.
>>> Bago: Ulaskom u eurozonu izvoznici će postati konkurentniji
Među inicijativama je i uvođenje stabilizacijskog instrumenta kojim se želi omogućiti brza aktivacija sredstava za članice EU u slučaju velikih asimetričnih šokova. Instrument bi služio kao nadopuna za to predviđenim programima za ublažavanje krize na nacionalnim razinama. U toj mjeri ocrtava se više puta ponovljena teza da se važno u periodu ekonomskog oporavka pobrinuti za negativan dio gospodarskog ciklusa. Krov se popravlja kad sija sunce, ponavljalo se jučer u Bruxellesu. Ključna značajka tog instrumenta je zaštita ulaganja koja prva trpe u slučaju krize, a ona su ‘kralješnica‘ ekonomskog rasta i nužno ih je raznim mehanizmima zaštititi u vrijeme nepovoljnih gospodarskih uvjeta. Taj instrument primarno je namijenjen članicama eurozone, no istaknuto je kako je otvoren i za sve one koji žele sudjelovati.
Predstavljena je i uloga europskog ministra financija i gospodarstva koji bi trebao služiti kao posrednik između tijela i institucija EU, država članica i javnosti.
O svim ovim prijedlozima uskoro će se raspravljati u Europskoj komisiji, a za 15. prosinca najavljen je Euro summit gdje će se također govoriti o ovim i drugim mjerama za stvaranje ekonomske i monetarne unije.