Prema novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, poslodavci moraju donijeti pravilnik za prijavu nepravilnosti i odrediti osobu za njegovu provedbu. Kazna za njegovo nedonošenje je od 10.000 do 30.000 kuna
Zakon o zviždačima više se ne odnosi samo na tijela javne uprave, nego i na poslodavce. Svi poslodavci koji imaju više od 50 zaposlenih, temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kako mu je pravi naziv, imaju obvezu od 1. srpnja ove godine uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti – korupcije ili nesavjesnog poslovanja. To znači da moraju donijeti pravilnik za prijavu nepravilnosti koji mora biti dostupan i transparentan za sve zaposlene, a poslodavac je dužan i odrediti povjerljivu osobu zaduženu za provođenje toga pravilnika kao i zamjenika te osobe. Ta osoba dužna je zaprimiti i ispitati svaku prijavu te u roku od 30 dana od zaprimanja prijave obavijestiti zviždača o poduzetim radnjama i omogućiti mu uvid u spise za koje se sumnja da su izvor nepravilnosti.
Jednako tako, imenovana osoba dužna je čuvati identitet zviždača, a ako se poslodavac ogluši na prijavu i ne želi dopustiti istragu ili ako interni kanali nisu dovoljno pouzdani, imenovana osoba ili sam zviždač nepravilnosti može prijaviti pučkom pravobranitelju kao nadležnom tijelu koji dalje inzistira na provođenju postupka.
Imenova osoba dužna je isto tako zaštititi osobu koja uočene nepravilnosti prijavljuje, ne smije identitet otkriti ni poslodavcu, a poslodavac zviždaču ne smije po isteku prijave otkazati ugovor o radu, na bilo koji način spriječiti mu napredovanje, smanjiti ili ustegnuti plaću i druge naknade, niti ga premjestiti na drugo radno mjesto. Prijava nepravilnosti se, prema zakonu, ne smatra ni povredom čuvanja poslovne tajne.
Propisane su i kazne za poslodavce koji zakon ne budu poštovali i ne donesu pravilnik, pa je tako za pravne osobe predviđena kazna od 10.000 do 30.000 kuna, a za odgovorne osobe kod poslodavca od 1000 do 10.000 kuna. Zakon propisuje da poslodavci moraju zviždaču pružiti i kompletnu zaštitu ako prijavljuje bilo kakve sumnjive nepravilnosti unutar tvrtke, a ako to ne učine kazne su i veće – za pravne osobe 30.000 do 50.000 kuna.
Cjeloviti zakon donesen je jer je dosadašnja praksa bila puna manjkavosti, poručuju iz Ministarstva pravosuđa.