Iako su vidljivi pozitivni trendovi u domaćim i javnim financijama - višak u proračunu opće države i vidljivo smanjenje javnog duga kao i udjela javnog duga u BDP, na procjene za buduća gospodarska kretanja treba primijeniti kontrolirani optimizam, kaže ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.
Budući da su ovih dana objavljeni podaci o javnom dugu države za lipanj koji je iznosio 284,1 milijardu kuna, a udio u BDP-u mu je bio 76,1 posto, zamolili smo Šantića za komentar o ispunjenju Vladina plana da do kraja mandata spuste taj udio na 66 posto.
>>> RBA: Udio javnog duga u BDP-u na kraju lipnja 76,1 posto
Plan Vlade za smanjenje udjela javnog duga u BDP-u
2018. 75,1 posto
2019. 72,2 posto
2020. 69,1 posto
2021. 66 posto
- Plan Vlade da do kraja mandata spusti udio javnog duga na 66 posto BDP-a je dohvatljiv. Mi smo ipak oprezniji jer smo svjesni da će trebati biti aktivniji u provođenje reformi kako bi se takvi postigli rezultati, kaže Šantić dodajući kako analitičari Splitske banke očekuju smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 72,8 posto do kraja 2019., odnosno na 67,5 posto do kraja 2020. godine. Ističe kako ne smijemo zanemariti da su pozitivni pomaci ostvareni u uvjetima kad gospodarstvo raste, a kamatne stope su na rekordno niskim razinama. Moramo biti svjesni da to ne može opstati. U periodu koje je ispred nas ostvarivanje dobrih ekonomskih rezultata bit će daleko izazovnije, zaključuje.
Podsjetimo, Vlada je izložila plan prema kojem se obvezuje do kraja mandata kontinuirano smanjivati udio javnog duga u BDP-u kao jednog od uvjeta za ulazak u eurozonu. Prema tom planu, do kraja ove godine cilj im je smanjiti taj udio na 75,1 posto, a do kraja mandata na 66 posto.
- Kada govorimo o pozitivnim pomacima, treba biti oprezan i umjereno optimističan jer je dobar dio poboljšanja i pozitivnih ekonomskih rezultata posljedica toga što smo trenutno u pozitivnom gospodarskom ciklusu - od 2017. godine bilježimo rast cijena, a nakon tri godine prekinuto je i razdoblje deflacije. Sve se to odražava i na rast proračuna, a glavni generator rasta je ostala osobna potrošnja, tumači Šantić.
Manji javni dug, znači veće porezno rasterećenje i snažniji rast BDP-a, a što su zdravije javne financije, bolja je perspektiva za buduće generacije.
Napominje kako su se zahvaljujući tom pozitivnom zamahu ostvarene uštede na rashodovnoj strani proračuna, a najznačajnije je smanjenje troškova kamata na servisiranje javnog duga. No, upozorava kako treba voditi računa da bi krajem 2019. Europska središnja banka mogla povećati referentne kamatne stope koje će prouzročiti rast kamata na svim europskim tržištima.
>>> Lani ostvaren prvi suficit opće države od 2002., javni dug pao na 78 posto
Ne valja pritom ni zanemariti da je Europska komisija izdala istraživanje koje pokazuje da je Hrvatska s obzirom na strukturu javnog duga jedna od zemalja EU koja će među prvima osjetiti povećanje kamatnih stopa kroz veće refinanciranje javnog duga.
Rizik predstavlja i rashodovna strana proračuna u kojoj imamo određene strukturne slabosti. Praksa drugih zemalja je pokazala da fiskalne prilagodbe imaju dugotrajniji efekt, nego kada se samo poveća prihodovna strana, kaže Šantić te nastavlja:
- Kratkoročni rizici su i državna jamstva te činjenica da i dalje postoje obveze poput raznih arbitraža za koje se tek očekuju rješenja. Tu je i zdravstveni sustav koji kontinuirano gomila gubitke, a povećanje doprinosa teško će dovesti do stabilnijeg i učinkovitijeg zdravstvenog sustava. Dugoročni rizici su migracijski trendovi, iseljavanje ozbiljno ugrožava ionako narušenu stabilnost mirovinskog sustava, a sve to čini krajnje upitnim i zdravlje javnih financija.
A što su javne financije zdravije, bolje je i građanima. Smanjenje javnog duga bilo bi dodatan impuls pristupanja Hrvatske eurozoni, ali također bi se odrazilo i na cijenu zaduživanja države, tvrtki, građana. Niža premija rizika znači i niže kamate, pa time i povoljnije kredite, kaže analitičar Splitske banke.