Pripremajući Prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit, po kojem će obveznici plaćanja biti sve kompanije koje će u ovoj godini imati prihode veće od 300 milijuna kuna uz rast dobiti veći od 20 posto u odnosu na prosjek prethodnog četverogodišnjeg razdoblja, Ministarstvo financija procjene o učinku tog novog poreza temeljilo je na rezultatima poslovanja za prošlu godinu. Iz toga je izvučena procjena da će porez na ekstraprofit, kojim će se oporezovati dobit ostvarena u 2022. godini, ponajprije pogoditi prerađivačku industriju, trgovinu i financijski sektor.
No treba ipak uzeti u obzir kako se poslovanje u prošloj (i tri prethodne godine) značajno razlikovalo od poslovanja u ovoj godini.
Temeljem financijskih izvješća za prvih devet mjeseci ove godine koja su objavile kompanije čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi, usporedbom s istim prošlogodišnjim razdobljem detektirali smo 25 kompanija koje su najizgledniji kandidati za ulazak na listu kompanija koje će biti obuhvaćene obvezom poreza na ekstraprofit. Radi se o kompanijama koje su u prvih devet mjeseci ove godine zabilježile dovoljno visok rast iskazane dobiti u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine da bi se za njih moglo pretpostaviti da će u tim okvirima rasta dobiti ostati i do kraja godine te imati više od 20 posto veću dobit nego prosječno u prethodne četiri godine.
Za razliku od predlagača Zakona, koji je olako konstatirao kako turizam lani nije bio dominantan pa će se tek vidjeti što će pokazati ova godina, na našoj listi od 25 kompanija čak je šest hotelijera (Arena Hospitality Grupa, Imperial Riviera, Plava laguna, Solaris, Sunce hoteli i Valamar). Pretpostavka je da ako su visoku rast dobiti u ovoj godini imali hotelijerske kompanije izlistane na Burzi da su isto tako poslovali i hotelijeri čijim se dionicama ne trguje na uređenom tržištu. Tako bi upravo hotelijeri mogli ispasti najveće ‘žrtve‘ poreza na ekstraprofit.
Osim hotelijera, porezom na ekstraprofit za dobro bi ovogodišnje poslovanje mogle biti kažnjene i neke kompanije za koje se doista ne može reći da su profitirale na inflaciji ili visokom rastu cijena energenata, kao što su, primjerice Brodogradilište Viktor Lenac, Span i Končar.
